Korišćenje aluminijumske folije za kuvanje je bezbjedno, osim kada pripremate ovu hranu
09.11.2024. | 10:31Prisustvo aluminijuma u hrani (u malim količinama) nije nešto što bi trebalo da nas zabrine. Ipak, ukoliko se ne vodi računa o tome kako se i kada aluminijumske folije koriste u pripremi hrane, unos ovog metala može prerasti dozovljene vrijednosti i izazvati određena oboljenja.
Mnoge domaćice u kuvanju koriste aluminijumsku foliju – na nju stavljaju meso ili povrće za pripremu u rerni, koriste je i kako bi poklopili hranu da ona ostane sočna. O bezbjednosti upotrebe alu-folije godinama su se vodile diskusije, a naučnici su konačno dali svoj sud: ona je u većini slučajeva bezbjedna za korišćenje, ali je treba izbjegavati ako pripremate određenu hranu.
Koju hranu ne treba spremati na aluminijumskoj foliji
“Visoke temperature u kombinaciji sa namirnicama koje sadrže visok nivo kiselina, poput paradajza, citrusa i hrane sa dodatkom sirćeta, mogu izazvati otpuštanje aluminijuma u hranu”, upozorio je Darin Detviler, predsjedavajući Nacionalnom asocijacijom za bezbjednost hrane, u intervjuu za Hafington Post.
U većini slučajeva u pitanju su male količine, ali povećana koncentracija aluminijuma, koja u oganizam može dospjeti usljed kontakta hrane sa folijom, kroz vrijeme može izazvati potencijalne probleme sa zdravljem, pa čak i dovesti do razvoja neurodegenerativnih oboljenja.
“Kako biste izbjegli transfer aluminijuma sa folije na hranu, izbjegavajte ne samo pripremu ovih namirnica u foliji, već i njihovo skladištenje, posebno ako je ona još uvijek vruća”, navela je Džesika Gevin, sertifikovani stručnjak za hranu.
Kod pripreme ove hrane nema razloga za brigu
Dokle god hrana koju pripremate nije previše kisela ili slana, nema razloga za brigu, mišljenja su eksperti. “Kada pečete kolače na aluminijumskoj foliji, aluminijum se ne prenosi na testo jer je ono suvo, a i nije isuviše dugo na foliji.
Ovakav način pripreme idealan je i za pripremu povrća u rerni ili za pečenje mesa i slanine”, sugeriše Gevin. Čak i ukoliko ovaj metal dospe u telo putem hrane (kada je riječ o malim količinama), tijelo ga brzo izbaci, obično putem uriniranja ili stolicom.
Koliko aluminijuma prosječno unesemo u tijelo, a da toga nismo ni svjesni
Načina da aluminijum dospije u naš organizam ima dosta: osim putem hrane koja je pripremana na alu-foliji, on se može otslojiti i sa kuhinjskog pribora, ali i sa šerpi, tiganja ili rešetke za pripremu roštilja. Te količine nisu opasne po život – prosečna osoba dnevno unese tek između 7 i 9 miligrama ovog metala.
Aluminijum se, osim u kuhinji, može naći i u određenim kozmetičkim proizvodima, ali i medikamentima, antiperspirantima, pa čak i pijaćoj vodi. Sve dok unos ne premašuje prosječne vrijednosti, stručnjaci smatraju da nema razloga za brigu, kao ni za dramatične promjene u načinu života i ishrane.
