Leukemija je najpodmukliji oblik raka: Ovo su prvi simptomi opake bolesti

27.03.2022. | 19:13

Leukemija je jedan od najpomuklijih oblika raka i vrlo često je simptome lako zanemriti, kažu ljekari. Zato je jako važno osluškivati organizam…

Akutne leukemije, u narodu poznate kao rak krvi, a u bukvalnom prevodu “bijela krv”, predstavljaju maligne, klonalne bolesti matične ćelije hematopoeze i odlikuje ih prisustvo nezrelih, mladih ćelija u kostnoj srži, takozvanih blasta.

Rak krvi ili leukemija prema statistici češće pogađa muškarce i ljude starije od 50 godina, a zbog “običnih” simptoma neko može da je ima godinama ili čak decenijama a da to i ne zna. Jedna vrijednost tokom analize krvne slike ukazaće na veliki problem.

Rak krvi ili leukemija prema statistici češće pogađa muškarce i ljude starije od 50 godina, a zbog “običnih” simptoma neko može da je ima godinama ili čak decenijama a da to i ne zna. Jedna vrijednost tokom analize krvne slike ukazaće na veliki problem.

“Neka vrijednost kada treba obratiti pažnju da ti ukupni limfociti budu preko 5.000. Znači, ne leukociti nego limfociti, odnosno ako su ukupni leukociti preko 15.000, to je neki signal kada treba odreagovati”, napominje dr Katarina Marković, specijalista interne medicine KBC “Zvjezdara”.

Ovo su simptomi leukemije koji se najranije javljaju:

• Gubitak tjelesne težine
• Pojačano noćno znojenje
• Povišena temperatura
• Uvećane limfne žlijezde
• Osjećaj napetosti s lijeve strane

“Uvećane limfne žlijezde, to naši pacijenti kažu pojavile su mi se kvrge na vratu, u preponama, u pazusima. To su tipična mjesta. I ono što često osjećaju je osjećaj punoće pod lijevim rebarnim lukom, što je u stvari posljedica uvećane slezine. Pored toga, ono što pacijente često dovodi kod doktora su česte infekcije. Pacijenti koji malo-malo, pa imaju upalu pluća ili već neke slične infekcije”, dodaje doktorka Marković.

Ne zahtijevaju svi pacijenti sa sporonapredujućom leukemijom liječenje. Trećina pacijenata mora odmah da se liječi, trećina će ići na redovne kontrole gdje će biti utvrđeno da li im je liječenje potrebno, a trećina pacijenata nikada neće biti kandidati za terapiju, naglašava dr Darko Antić, direktor Klinike za hematologiju Kliničkog centra Srbije. Postoji više vrsta liječenja, citostatici, imunoterapija, a pacijenti mogu da budu uključeni i u kliničke studije.

Ko je pod terapijom, važno je da se konsultuje o ishrani i fizičkoj aktivnosti, kažu stručnjaci. I svakako, voditi računa o svom imunitetu, koji je zbog bolesti već narušen.