Ne sipajte vodu u teglu: Koliko je kristalisani med bezbjedan za jelo i dobar za zdravlje?

28.09.2024. | 17:47

Jedna od najzdravijih namirnica je sigurno med, koji ima ulogu u regulisanju dijabetesa kao dio uravnotežene ishrane, ali šta se dešava kada se med kristališe – da li je tada bezbjedan za konzumiranje?

Med se smatra jednim od najzdravijih zaslađivača, ali ako je sadržaj vaše tegle dobio kristalisanu teksturu, vjerovatno se pitate da li se med pokvario.

„Med pronađen u egipatskim grobnicama bio je dobar hiljadama godina kasnije”, kaže En Mari Fovel, direktorka Američkog udruženja proizvođača meda.

Hemijski sastav meda ima iznenađujuće nizak udio vode i visok pH. Zbog toga je vrlo teško, gotovo nemoguće da se bakterije i drugi mikrobi razvijaju u njemu.

Jedino što može potencijalno da promijeni sigurnost konzumiranja meda je ako u njega dodate vodu, prenosi B92.

„Ne sipajte vodu u teglu s medom jer to može da uzrokuje fermentaciju. Tako se pravi medovina. Fermentisani med će imati miris na hljeb i alkohol”, kaže Fovel.

Čuvajte med u dobro zatvorenoj posudi kako biste smanjili izloženost vazduhu ili vlazi da biste spriječili fermentaciju. Osim kristalizacije, s vremenom mogu da se pojave i druge promjene u konzistenciji ili boji meda. Može da potamni, ili postane mutan i gust, ali te vrste promjena ne znače da se med pokvario, tako da je i dalje savršeno siguran za jelo i uživanje u njegovom ukusu.

„Kristalizacija je prirodni proces za med”, kaže Fovel.

„Med je zasićen rastvor, što znači da ima viška molekula šećera u odnosu na sadržaj vode”, dodaje.

Neke vrste meda mogu da se kristališu brže od drugih, u zavisnosti od količine glukoze ili fruktoze koju sadrže.

„Svaka vrsta meda s višom razmjerom glukoze, poput meda od uljane repice, kristališe se brže, dok med s višom razmjerom fruktoze, poput tupelo meda, kristališu se sporije”, objašnjava Fovel.

Na kraju će se sav med kristalisati jer je to prirodan proces kroz koji prolazi, ali postoje stvari koje možete da uradite kako biste usporili proces. Temperatura čuvanja je važan faktor.

„Brzina kristalizacije izgleda kao zvonasta kriva linija između niskih i visokih temperatura. Dakle, čuvanje meda na visokim ili niskim temperaturama”, kaže Fovel.

„Čuvajte med na sobnoj temperaturi i izbjegavajte pretjerano vlažne uslove”, ističe.

„Nema zapravo ništa loše u kristalisanom medu, u Evropi se obično prodaje u tom gušćem, kristalisanom obliku. To ga čini manje neurednim za korišćenje jer je manja vjerovatnoća da će curiti s tosta ili kašike”, objašnjava.

„Ako se vaš med kristalisao, a želite da mu vratite tečnu teksturu za određeno jelo, jednostavno uzmite količinu koju planirate da upotrebite i stavite je u čašu ili drugu posudu otpornu na toplotu, koju ćete potom potopiti u posudu sa toplom, ali nikako ključalom vodom”, savjetuje Fovel.

Ako stavite sirovi med u ključalu vodu, to će uništiti njegove zdrave enzime. Pustite kristalisani med da odstoji u toploj vodi dok ne dobije željenu konzistenciju, prenosi B92.