Piletina nije opasna: Stručnjaci demantovali navode o antibioticima i hormonima (ISPRAVKA)

Ispravljamo prvobitnu, netačnu informaciju o tome kako je piletina dostupna na domaćem tržištu puna hormona, antibiotika i otrova.

Prema analizi portala Raskrinkavanje.ba, infomacije iznijete u prvobitnom tekstu o upotrebi hormona i antibiotika prilikom uzgoja brojler pilića su manipulativne i dezinformativne. Formulacija da se pilići “kljukaju” hormonima i antibioticima navodi na pogrešan zaključak da se životinjama daju opasne količine hormona.

Za svoje tvrdnje nutricionistkinja Branka Mirković nije iznijela bilo kakve dokaze i njene riječi su uznemirile javnost, ali sve su demantovali stručnjaci – o tome u nastavku teksta.

ŠTA SU ČINJENICE?

Naime, formulacija da se pilići “kljukaju” hormonima i antibioticima navodi na zaključak o njihovoj nekontrolisanoj upotrebi prilikom uzgoja.

U većini zemalja proizvođači piletine moraju pratiti propisane procedure upotrebe hormona i antibiotika. Upotreba hormona u uzgoju pilića u Srbiji i Bosni i Hercegovini nije dozvoljena, a upotreba antibiotika zakonski je regulisana na način da se obezbijedi da je meso koje se nađe na tržištu sigurno.

Nikola Rokvić, stručnjak iz Odjeljenja za ispitivanje namirnica životinjskog porijekla u Naučnom institutu za veterinarstvo Srbije, objasnio je 2019. u intervjuu za televiziju Prva da je korišćenje hormona, ali i antibiotika, kao stimulatora rasta zabranjeno u Srbiji.

“Ranije su korišćene male doze i antibiotika i hormona kao stimulatora rasta prilikom odgajanja određenih životinja, međutim to jeste u posljednje vrijeme zabranjeno i prosto ne smije da se koristi. Svaki proizvod prolazi kroz kontrolu prije samog izlaska na tržište i samim tim nije prosto moguće da se nađe tako neki sastojak u mesu. Da li prilikom uvoza ili prilikom cijelog procesa proizvodnje kod nas, ukoliko je naša industrija u pitanju, zadužen je određeni veterinarski inspektor, iz tog mjesta. U principu, hoću da vam kažem i kada se koriste antibiotici, oni moraju da budu zabilježeni da su se koristili, i naravno ukoliko je neka, sad ne pričamo više o pilićima, nego uopšteno, o stočarstvu i svemu, ukoliko, normalno je da moraju da se koriste antibiotici u nekom momentu ako je životinja bolesna, međutim svaki antibiotik ima svoju karencu, to je period od posljednje terapije koliko dana nestaju te rezidue u mesu”, naveo je on.

Raskrinkavanje.ba takođe se obratilo Kancelariji za veterinarstvo Bosne i Hercegovine zbog saznanja na koji način je regulisana upotreba hormona i antibiotika prilikom uzgoja peradi u BiH.

“U Bosni i Hercegovini nije dozvoljena upotreba hormona na životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane te su važeći propisi usklađeni sa evropskom legislativom: Odluka o zabrani primjene na životinjama određenih beta agonista te tvari hormonskog i tireostatskog djelovanja („Službeni glasnik BiH“, broj 74/10), Odluka o zabrani stavljanja u promet i primjeni goveđeg hormona somatotropina („Službeni glasnik BiH“, 29/12)”, navodi se u odgovoru Kancelarije.

O ANTIBIOTICIMA KOD DOMAĆIH ŽIVOTINJA

Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Kako se navodi u članku portala Healthline, oni se od 1940-ih daju domaćim životinjama (krave, svinje, perad) kako bi se liječile infekcije ili spriječilo širenje bolesti. Niske doze antibiotika, navodi ovaj izvor, ponegdje se dodaju u stočnu hranu za podsticanje rasta.

Praksa kojom se reguliše upotreba antibiotika kod brojler pilića različita je od države do države.

Ovo ne znači da se ne dešavaju zloupotrebe i tamo gdje postoje propisi, te da neće nikada doći do kršenja propisanih mjera u smislu dopuštenih nivoa rezidua ili ostataka u hrani. Ipak, ovakvi slučajevi su rijetki. Ukoliko se to desi, dosadašnja ispitivanja pokazala su da se ovakvi ostaci mogu naći u jetri životinje, ali i u bubrezima te u grudnim mišićima.

DŽIGERICA NIJE NAJOPASNIJI DIO, NITI SE LIJEKOVI U NJOJ ZADRŽAVAJU

U člancima je pileća džigerica označena kao najopasniji dio piletine jer ona, kako je objašnjeno, “prerađuje sve te silne antibiotike i hormone”.

Riječ je o popularnom vjerovanju da jetra nije sigurna za konzumaciju budući da prerađuje toksine, ali i lijekove, za koje se netačno pretpostavlja da se u njoj zadržavaju. Jetra, pak, ne funkcioniše na takav način.

U članku portala Healthline objašnjeno je sljedeće:

Jetra ne skladišti toksine. Umjesto toga, njen posao je da preradi toksine i učini ih sigurnim ili ih pretvori u nešto što se može sigurno ukloniti iz tijela.

Ukratko, toksini u jetri nisu problem i svakako je ne treba izbjegavati iz tog razloga.

U analiziranim člancima pominje se niz navodnih štetnih efekata koji rezidui antibiotika iz hrane mogu imati na ljudsko zdravlje. Kako navodi portal Healthline, nekoliko istraživanja dovelo je u vezu ostatke antibiotika u hrani s nekim ozbiljnim nuspojavama kod ljudi, poput alergija, negativnog uticaja na zdravlje jetre, bubrega te reproduktivnog i imunološkog sistema.

Ipak, navodi se sljedeće:

Iako nema dokaza da antibiotici u hrani direktno štete ljudima, većina se slaže da je prekomjerna upotreba antibiotika kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane problem. Može pridonijeti razvoju i širenju bakterija otpornih na lijekove, što predstavlja potencijalni rizik za javno zdravlje.

Pretjerana upotreba antibiotika kod životinja može dovesti do povećane otpornosti bakterija na ove lijekove. Otporne bakterije se sa životinja na ljude mogu prenijeti na više načina, čime ljudi postaju izloženi infekcijama. Healthline, pak, u analizi navodi da je rizik da se ljudi putem hrane zaraze rezistentnim bakterijama nizak. Nema jasnih dokaza da se ljudi mogu zaraziti rezistentnim bakterijama iz hrane.

Ako su prehrambeni proizvodi pravilno kuvani i ako se poštuju dobre higijenske prakse, rizik je vjerovatno izuzetno nizak.

Kao što smo naveli, formulacija “kljukanje hormonima” upućuje na zaključak da se životinjama daju opasne količine hormona. Upotreba hormona rasta legalna je i prihvaćena praksa u govedarstvu u SAD-u, ali ne i u uzgoju pilića. U EU na snazi je potpuna zabrana upotrebe hormona rasta kod uzgoja životinja. Ova se zabrana odnosi na domaću proizvodnju, ali i na uvoz iz trećih zemalja.

Neutemeljenim vjerovanjima da se pilići “pumpaju” hormonima bavio se i Poultry site, stranica specijalizovana za analize o peradarskoj industriji. Kako je navedeno u članku iz 2013. godine, hormoni se ne daju pilićima u SAD-u, no kod njih, kao i kod svih drugih životinja, postoje prirodni nivoi estrogena, progesterona i testosterona.

Kako je navedeno, o rizicima unosa ovih hormona u hrani i dalje se raspravlja i teško je trenutno doći do konačnih odgovora. U članku se apostrofira da ljudi dnevno prirodno proizvode daleko veće količine hormona nego što ih unose hranom.

ZAKLJUČAK

U većini država postoje pravila kojima se reguliše upotreba antibiotika prilikom uzgoja peradi. U Srbiji, BiH, u EU, SAD-u, te nizu drugih zemalja postoje zakonski propisi koji osiguravaju da se antibiotici koriste na način koji je siguran za potrošače. Kad je riječ o hormonima, oni se ne koriste u uzgoju peradi kod nas i u EU, mada je njihova upotreba dozvoljena u nekim zemljama.

Shodno navedenom, tvrdnje u člancima da je brojler piletina opasna i da razara organizam jer je meso puno hormona i antibiotika ocijenjene su kao manipulisanje činjenicama.

BL portal je, prema smjernicama Raskrinkavanja.ba, ispravio netačne činjenice. Izvinjavamo se čitaocima na prenošenju neprovjerenih informacija.