Oprez: “Bolest poljupca” može biti i opasna po život

26.03.2025. | 21:14

Infektivna mononukleoza je zarazna bolest koja se često naziva i “bolest poljupca”.

Mononukleozva može biti opasna, iako je u većini slučajeva blaga i prolazi bez ozbiljnih komplikacija poput rupture slezine, opstrukcije disajnih puteva, hematoloških komplikacija, jetrenih komplikacija, po život opasnog hemofagocitnog sindroma itd.

Specijalistkinja imunologije pri Klinici za unutarnje bolesti Kliničke bolnice “Sveti Duh” navela je koji su uzorčnici i simptomi mononukleoze.

Šta je mononukleoza?

“Uzročnik infektivne mononukleoze je Epstein-Barr virus (EBV) iz porodice herpes virusa. U ređim slučajevima drugi patogeni mogu biti uzročnici sindroma mononukleoze, od njih je najčešći citomegalovirus (CMV). No, i infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV), adenovirusima, Toxoplasme gondii, humanim herpes virusom 6 (HHV-6) se mogu poistovijetiti sa kliničkom slikom sindroma nalik mononukleozi”, objasnila je doktorka za Net.hr.

Simptomi mononukleoze

Tipična klinička slika kod infektivne mononukleoze započinje sa umorom, malaksalošću, glavoboljom i povišenom tjelesnom temperaturom, nakon čega slijede specifičniji znakovi u vidu uvećanih limfnih čvorova, upale ždrijela, povećanog broja limfocita u krvi s prisutnošću atipičnih limfocita te uvećane slezine.

“Infektivna mononukleoza tipično predstavlja konstelaciju simptoma i znakova od kojih niti jedan nije specifičan za samu bolest te ne mora biti prisutan kod svakog bolesnika”, navodi doktorka.

Tok mononukleoze obično slijedi predvidiv obrazac, iako može varirati među pojedincima. Nakon izlaganja EBV-u, simptomi se obično pojavljuju četiri do šest nedjelja kasnije. To se razdoblje naziva razdobljem inkubacije, a u tom periodu virus se razmnožava u tijelu te nisu prisutni simptomi bolesti.

Koliko traje mononukleoza?

“Nakon inkubacijskog perioda javljaju se prvi simptomi poput jakog umora, grlobolje, temperature i natečenih limfnih čvorova. Ova faza može trajati od nekoliko dana do nekoliko nedjelja. Simptomi obično dosegnu svoj vrhunac unutar jedne do dvije nedjelje nakon čega slijedi faza oporavka. U tom periodu se osobe obično počinju da se osjećaju bolje te dolazi do postupnog povlačenja simptoma. Većina zdravih, imunokompetentnih osoba počinje se potpuno oporavljati unutar dvije do četiri nedjelje, iako je ta faza takođe individualna. Neki pojedinci mogu da osjećaju dugotrajne simptome, osobito umor, koji može trajati nekoliko mjeseci”, objasnila je doktorka.

Koliko dugo je mononukleoza zarazna?

“Nakon primarne infekcije, EBV doživotno ostaje u domaćinu, uglavnom u B limfocitima, te se povremeno asimptomatski i dalje izlučuje slinom. Oralno izlučivanje obično traje od šest do 18 mjeseci nakon početne infekcije, no zabilježeno je i decenijama nakon preboljenja bolesti. Prenos virusa se u većini slučajeva događa s osobe na osobu kontaktom s izlučevinama. No, samo se oko pet odsto bolesnika zarazi od osobe koja je u fazi akutne infekcije. Mnogo češće se prenos odvija putem izlučevina između nezaražene osobe i osobe koja je ranije preboljela bolest, a kod koje je prisutno asimptomatsko izlučivanje virusa”, dodala je.

Oporavak kod mononukleoze

Doktorka je rekla da mononukleoza prolazi sama od sebe te je liječenje usmjereno na ublažavanje simptoma.

“Uopšteno govoreći, mononukleoza je tipično samoograničavajuća bolest, što znači da prolazi sama od sebe bez specifičnog antivirusnog liječenja. Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma, kao što su odmor, hidratacija i smanjenje bola. Savjetuje se izbjegavanje intenzivnog napora u periodu od dvije do tri nedelje. Aktivno liječenje rezervisano je uglavnom za komplikacije same bolesti te zavisi o vrsti komplikacije, a uključuje razne suportivne mere i često primjenu glukokortikoida.”

Komplikacije kod mononukleoze

Iako je mononukleoza u većini slučajeva blaga, kod oboljelih ponekad može doći do određenih komplikacija.

Neke od najčešćih akutnih komplikacija infektivne mononukleoze uključuju:

Rupturu slezine,

Peritonzilarni apsces,

Opstrukciju disajnih puteva

Neurološke sindrome (Guillain-Barréov sindrom, parezu facijalnih i drugih kranijalnih nerava, meningoencefalitis, aseptični meningitis, transverzalni mijelitis, periferni neuritis, optički neuritis i encefalomijelitis),

Hematološke komplikacije (granulocitopeniju, trombocitopeniju, hemolitičku anemiju),

Jetrene komplikacije (porast transaminaza),

Po život opasni hemofagocitni sindrom

Može li se mononukleoza vratiti ?

Doktorka je otkrila može li se mononukleozom zaraziti dva ili više puta.

“S obzirom na to da kliničku sliku sindroma mononukleoze može uzrokovati više patogena, teoretski je moguće zaraziti se njom više puta u životu – svaki put uzrokovanu različitim uzročnikom. U kliničkoj praksi drugi najčešći uzročnik sindroma mononukleoze je CMV. Osim toga, opisani su retki slučajevi ponovne pojave EBV-om uzrokovane infektivne mononukleoze u pojedinca koji je već ranije prebolio primarnu infekciju”, istaknula je.

Ishrana kod mononukleoze

Oboljeli od mononukleoza u organizam trebaju unositi puno tečnosti te, između ostalog, izbjegavati rafiniranu hranu sa puno šećera, bijelog hljeba i tjestenine.

“Nema specifičnih smjernica što se tiče isharane kod mononukleoze. No, neki generalni savjeti uključivali bi prehranu poput one za jetrene bolesti i prehranu sa nutritivno bogatim namirnicama i antioksidansima poput lisnatog povrća, paprike i borovnica. Izbjegavanje rafinirane hrane s puno šećera, bijelog hljeba i tjestenine. Konzumiranje manje crvenog, a više bijelog mesa. Potrebno je unositi puno tečnosti (voda, čajevi) kako bi se izbjegla dehidratacija te ublažila grlobolja. Poželjno je izbjegavati pića s puno kofeina, kao i alkohol”, kazala je doktorka, prenosi Dan.