Ovo su simptomi toplotnog udara: Evo kako da pomognete osobi koja ga ima

23.07.2023. | 09:24

Problemi sa ravnotežom, mučnina, povraćanje, slabost mišića ili grčevi… Ako imate ove simptome, možda patite od toplotnog udara.

Takođe poznat kao toplotni udar, toplotni udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje se javlja kada unutrašnja temperatura ljudskog tijela pređe 40 stepeni Celzijusa, praćeno drugim simptomima, uključujući osjećaj zbunjenosti, suvu kožu koja se ne znoji, nesvjesticu ili gubitak svijesti, pa čak i napade.

Ako se ne liječi odmah, toplotni udar može dovesti do otkazivanja organa i oštećenja mozga, pa čak može biti i opasan po život. Toplotni udar utiče na cijelo tijelo. Uzrok ne mora nužno biti previše sunca.

Pretjerano korišćenje saune ili fizički napor na velikoj vrućini i u zagušljivom okruženju takođe može dovesti do toplotnog udara.

Auto kao opasnost

Kada je temperatura napolju 32 stepena Celzijusa, u autu poslije pola sata na suncu temperatura se podiže na 48, a poslije sat vremena na 58 stepeni.

Ovo je opasno po život, jer ljudsko tijelo mora biti u stanju da održi temperaturu od 37 stepeni. Kod ljudi pogođenih toplotnim udarom, tjelesna temperatura raste do 40 stepeni. Ovo nije samo neprijatno, već može dovesti i do smrti. Izlaganje ekstremnim temperaturama je opasno i za starije osobe. Često ovi ljudi imaju probleme sa pritiskom ili srčanim problemima. U ekstremnim vrućinama, srce mora da radi mnogo više nego na normalnim temperaturama. Poslije operacije srca ili ako su krvni sudovi oštećeni, starije osobe su u opasnosti od sunčanice ili toplotnog udara.

Sportske aktivnosti na vrućini

Ali čak ni potpuno zdravi ljudi koji rijetko imaju zdravstvenih problema na velikim vrućinama nisu potpuno bezbjedni. Na primjer, ako naporno treniraju tokom ekstremne vrućine i pređu granicu, ne bi trebalo da bude iznenađenje ako dobiju toplotni udar. To važi i za ljude koji u vrelim danima obavljaju teške fizičke poslove na suncu.

Kada je spoljna temperatura visoka, dotok krvi u kožu se povećava i tijelo pokušava da se ohladi kroz kožu i protok krvi. Počinjemo da se znojimo. Znoj na koži isparava i bar donekle hladi tijelo. Ali kada dođe do ekstremne vrućine, može se desiti da sistem za hlađenje pokvari. Dnevno gubimo između pola litra i nekoliko litara tečnosti, od čega 99 odsto čini voda.

Znoj je važan

Vrsta znojne žlijezde, koja se profesionalno naziva ekkrina žlijezda, odgovorna je za regulisanje telesne temperature osobe. Najviše ih je ispod pazuha, dlanova, ali i na čelu. Njihov prečnik je do 0,4 milimetra.

Naše tijelo ima između dva i četiri miliona ovih žlijezda. Znoj se proizvodi u dijelu žlijezde koji izgleda kao klupko vune. Znoj se jednim kanalom odvodi na površinu kože. Tamo se tečnost distribuira u obliku sitnih kapi znoja. Dokle god radi, naše tijelo se nosi sa toplotom. Ali ako više nije u stanju da koristi sopstveni sistem za hlađenje, postaje opasan – i prijeti toplotni udar.

Važno je zadržati hladnu glavu

Kada nekoga „pogodi” toplotni udar, tijelo mu je pregrejano, a najčešće je glava bila predugo izložena suncu. Glavobolja je obično prvi simptom. Ostali simptomi su bol u leđima, iscrpljenost, a ponekad i mučnina i povraćanje.

Ovi simptomi su uzrokovani pregrijavanjem moždanih ovojnica. To može dovesti do takozvanog aseptičnog meningitisa, upale moždane ovojnice koju ne izazivaju bakterije. Oboljele osobe najčešće imaju vrtoglavicu, u nekim slučajevima su dezorijentisane, moguć je gubitak svijesti. Tada je neophodna pomoć ljekara.

Savjeti za pružanje prve pomoći osobama koje su doživjele toplotni udar su sljedeći, prenosi TrtBalkan:

• Premjestite osobu u hladniju sobu
• Položite je i podignite noge
• Smanjite njenu tjelesnu temperaturu
• Skinite svu usku i debelu odjeću
• Stavite pakete leda na njen vrat, prepone i pazuhe i poprskajte je hladnom vodom
• Hidrirajte ga tečnošću, ali izbegavajte alkohol i kofein Nemojte joj davati nikakve lijekove