Pod hitno ih treba mijenjati: Loše jutarnje navike koje mogu uticati na naše zdravlje

22.06.2024. | 15:01

Način na koji započinjemo jutro može da nam odredi ostatak dana. Jutro je najvažniji dio dana, jer tada svi procesi u našem organizmu počinju i ubrzavaju se. Zbog toga je vrlo važno da dan započnemo pravilno, jer ćemo tako ubrzati metabolizam i poboljšati zdravlje. U protivnom, loše jutarnje navike mogu negativno da utiču na naše zdravlje.

Odlaganje alarma

Griješimo ako mislimo da će nam tih dodatnih 15 minuta pomoći da se razbudimo. Bićemo odmorniji ako svakog dana ustajemo i odlazimo na spavanje u isto vrijeme.

Ostajanje u mraku

Bez obzira na to koliko je primamljivo, ujutro ne treba da ostajemo u tihoj tami svoje sobe sa spuštenim zavjesama. Dnevna svjetlost pomaže našem tijelu da podesi svoj unutrašnji sat. To nam omogućava da bolje spavamo i da se naš organizam bori protiv infekcije i upale. Izlazak napolje na sunčevu svjetlost pomaže nam da proizvodimo vitamin D, jasnije razmišljamo i više se krećemo. To čak može da nas usreći. Zato razmaknite zavjese i pozdravite novi dan.

Kasno ustajanje

Ponekad je baš dobro i baš prija da spavamo duže, posebno kada imamo vremena i kada nam nedostaje sna. Ali najbolji način da poboljšamo svoj san na duže staze jeste da se pridržavamo redovnog rasporeda odlaska na spavanje i buđenja. To znači da svaki dan ustajemo u isto vrijeme, čak i ako smo kasno legli – a to se odnosi i na vikend.

Prebrzo iskakanje iz kreveta

Kada pređemo iz ležećeg u stojeći položaj, gravitacija šalje krv u noge, što može naglo da snizi krvni pritisak i izazove vrtoglavicu. Čak možemo i da se onesvijestimo. Zato prvo treba polako da sjednemo i zadržimo se na ivici kreveta da biste svom tijelu dali nekoliko sekundi da se navikne na nov položaj, posebno ako smo ranije primjetili da imamo vrtoglavicu. To je jednostavna mjera predostrožnosti koja može da nas spasi od ozbiljnog pada.

Odlaganje i izbjegavanje vježbanja

Redovna vježba, između ostalih mnogih prednosti, pomaže da imamo dobar san, održavamo željenu težinu, pomaže našem srcu i raspoloženju. Veća je vjerovatnoća da ćemo se držati vježbanja ako to radimo odmah na počeku dana. To bi čak moglo da nam olakša kontrolu nad onim što jedemo tokom dana i održavanjem svoje težine. Planirajte unaprijed i pripremite opremu za vježbanje prethodne večeri.

Preskakanje kafe

Ako ujutro obično pijemo nekoliko šolja kafe i onda riješimo da je preskočimo, to može rezultirati osjećajem pospanosti. Možda nećemo moći da se koncentrišemo, možemo da budemo veoma umorni sa jakim glavoboljom, mučninom i simptomima sličnim gripu. Ako pokušavate da smanjite unos kofeina, učinite to postepeno da biste izbjegli ove reakcije.

Zaboravljamo na svoje zube

Svake noći na zubima se formira ljepljivi film koji se zove plak. Ako ga ujutro ne operemo, može početi da se stvrdnjava u kamenac, koji možemo da uklonimo samo u stomatološkoj ordinaciji. Ako su plak i kamenac predugo prisutno, mogu dovesti do otečenih ili krvarenja desni, karijesa, lošeg daha, bolesti desni i drugih zdravstvenih problema.

Pranje zuba odmah poslije kafe

U pitanju je kiselina u kafi. Zato nikako ne bi trebalo da peremo zube odmah nakon bilo kakve kisele hrane ili pića. Na primjer, neki ljudi ujutru vole da piju vodu sa limunom. Kiselina slabi zubnu gleđ, a pranje zuba odmah nakon njenog konzumiranja može je ukloniti. Zube treba jednostavno oprati prije toga ili sačekati 30 do 60 minuta da kiselina nestane sa zuba.

Stalno provjeravanje e-pošte

Ako konstantno provjeravamo digitalne uređaje, e-poštu i društvene mreže, to može izazvati stres i anksioznost. Na prijmer, možda osjećamo veći pritisak da započnemo posao ranije ako prvo provjerimo svoju e-poštu. Posvetite ujutru malo vremena sebi i odvojte se od digitalnih medija. Možda će vam u početku biti potrebno malo truda, ali može da vas usreći i pomogne da obavite više posla na duže staze.

Započinjanje dana bez plana

Ako započnete dan bez razmišljanja o tome zašto radite to što radite, možda ćete izgubiti iz vida ono što pokušavate da postignete i šta vašem životu daje smisao. Bilo da je u pitanju posao, porodica ili životni stil, važno je da shvatite šta vam je najvažnije i da se pobrinete da stvari koje radite svaki dan pomognu da to postignete. Postavite prioritete, napravite listu i provjerite svoj napredak na kraju dana.

Razmišljanje o dnevnim problemima

Kada imate plan za rješavanje dnevnih problema, pustite ih i odvojite trenutak da budete zahvalni za dobre stvari u vašem životu. Ljudi koji to često rade srećniji su, zdraviji i zadovoljniji u svojim odnosima, posebno u poređenju sa onima koji se fokusiraju na svoje probleme.

Izostavljanje vremena posvećenog sebi

Ako vam je dan ispunjen poslom i bukom, jutro je savršena prilika da razbistrite um čak i sa nekoliko minuta meditacije. Možete jednostavno da se usredsredite na svoj dah i pokušate da otpustite misli koje vam se pojavljuju. Ovakva praksa može smanjiti nivoe hormona stresa kortizola i može pomoći u ublažavanju stanja uključujući anksioznost, bol, visok krvni pritisak, nesanicu i migrenske glavobolje.

Preskakanje doručka

Ljudi koji redovno doručkuju obično imaju oštrije razmišljanje i manje masnoće u organizmu, a i manja je vjerovatnoća da cće imati dijabetes tipa 2 i bolesti srca. Oni takođe redovno vježbaju i imaju zdraviju ishranu. Zato uživajte u zdravom doručku – to je jednostavan i prijatan način da dobro započnemo dan.

Konzumiranje previše slatkiša

Krofne i druga slatka peciva napravljena od bijelog brašna imaju malo hranljivih vrijednosti i prebrzo ulaze i izlaze iz krvotoka. To može izazvati umor, razdražljivost, glad i želju za još takve hrane. Proteini iz jaja ili svježeg sira i složeni ugljeni hidrati sa više vlakana i hranljivih materija – ovsene pahuljice ili druge integralne žitarice, voće i povrće – duže se vare, utoljuju gladi i obezbjeđuju spor i stabilan izvor energije.

Zaboravljanje kreme za sunčanje

Ona može pomoći u zaštiti naše kože od raka i bora uzrokovanih UV zracima kojima smo izloženi kad smo na suncu, čak i ako je oblačno. Najbolje je da je stavimo oko 15 minuta prije nego što izađemo napolje. Toliko je vremena potrebno koži da je upije. Ponovo moramo da je nanesemo nakon samo 2 sata ako smo i dalje na suncu ili čak i ranije ako se mnogo znojimo ili idemo na plivanje, piše e-klinika.