Posljedice paklene vrućine! Ovi simptomi upozoravaju da vam prijeti kolaps organizma

24.06.2021. | 16:55

Samo juče više od 50 osoba je zvalo hitnu pomoć zbog kolapsa organizma koji su doživjeli napolju, po ovoj paklenoj vrućini, a danas je vrelina još veća, i prelazi 40, mada je subjektivni osjećaj da je još toplije.

Usljed ekstremno visokih temperatura trebalo bi znamo i poštuejmo neka pravila i savjete kako ne bi došlo do kolapsa organizma.

Šta prvo treba da učinite ukoliko primetite da se vama ili nekom pored vas slošilo, kako pravilno da se hranite i koliko tečnosti je neophodno, objasnila je doktorka Snežana Despotović Kušljević, specijalista opšte medicine u DZ Palilula.

Simptomi kolapsa i šta činiti

“Prvo što osjetimo je neka blaga ošamućenost, da se nešto dešava u organizmu, i tada prvo što treba da uradimo jeste da sjednemo gdje god, samo da je u blizini. Ako nema stolice, onda sjesti na travu, na put, bilo gdje, samo vodite računa da ne padnate automatski, što se dešava kod toplotnih udara”, objašnjava doktorka Despotović Kušljević.

Praktično, čim osjetimo prvi simptom, nagovještaj da će da nam se sloši, vrlo je važno da reagujemo brzo, kako bi izbjegli automatski kolaps kada tijelo ne možemo da kotrolišemo, a što može da dovede do pada i opasnih povrda.

“Ako nema nikoga nigdje u blizini da nam pomogne, odmah treba da legnemo, podignemo noge i dopustimo da određena količina krvi dođe do mozga i da poslije zauzmemo sjedeći položaj”, objašnjava doktorka.

Ako se pak pored vas nađe neko ko bi vam mogao pomoći onda bi ta osoba trebalo da zna sljedeće stvari:

da vas postavi u horizontalni položaj;

da vam podigne karlicu i noge;

da vas isprska hladnom vodom po licu, po potiljku, po rukama dok vi ne dođete sebi;

a onda da vam da tečnost i vodu da pijete.

Kako bismo spriječili da uopšte dođe do kolapsa organizma, doktorka Despotović Kušljević kaže da je neophodno da se pridržavamo određenih pravila, a ona se tiču prvenstveno pravilne ishrane i prije svega dovoljnog unosa tečnosti.

Svakih 20 minuta unosite tečnost

“Ja bih savjetovala ono što ja radim svako jutro, a to je da poslije jedne ovakve tropske noći ustanete i prvo popijete čašu vode, a poslije toga da otvorite sve prozore u svom stanu, da se lijepo izluftira i da rahladite prostor, a zatim sve ono uobičajeno što radite”, priča doktorka.

Napominje da postoji razlika u rutini između onih koji idu na posao i onih koji ostaju kod kuće cijeli dan ili imaju neke druge obaveze u toku dana.

“Doručak mora da bude lagan, da sadrži dosta proteina i da počnete na taj način da unosite neku energiju i da pokrenete vaš metabolizam. Prije i poslije doručka treba piti vodu. Do 12 sati popiti već makar litar vode, potom do 20 časova još jedan, i poslije makar jos pola litre dok ne krenete na spavanje. Otprilike vodu treba unositi na svakih 20 minuta”, savetuje ona.

Svi treba da budu na oprezu

Kada su u pitanju ljudi koji ostaju kod kuće, oni bi trebalo da sve svoje aktivnosti završe do deset časova, a svi hronični i kardiovaskularni bolesnici, kao i dijabetičari, naročito treba da borave unutar svojih domova u rashlađenim prostorijama sa navučenim zavjesama. Međutim, kako kaže, oprez se ipak savjetuje svima, i bolesnim i zdravim osobama.

“Nije bilo realne mogućnosti da se prilagodimo na ovakve temperature. Niko od nas ne zna ko može dobro da se prilagodi, jer sve ove promjene usljed visokih temperatura su poremaćaji regulacije naše unutrašnje telesne temperature, gdje organizam pokušava da savlada i da se privikne na ovu spoljašnju temperaturu koja je izuzetno visoka, tako da ne možemo da predvidimo ko će se dobro prilagoditi, a ko ne, ko će da kolabira a ko neće”, upozorava doktorka.

Elektroliti, so i kalijum

Takođe, apeluje na sve mlade ljude, koji često misle da ih vrućina ne može ugorziti, da ne obavljaju nikakvu fizičku aktivnost u periodu od deset do 17 časova.

“To radite u jutarnjim satima, ili u kasnim večernjim satima, ali držite flašicu sa vodom i unosite dovoljno elektrolita, soli i kalijuma koji su bitni za funkcionisanje mišića i mozga”, zaključuje dr Snežana Despotović Kušljević, piše Blic.