Praznuje se obiljem jake hrane: Evo šta se mora naći na božićnoj trpezi

07.01.2023. | 07:15

Svi narodi imaju svoje praznike koji su vrijeme kada se, tradicionalno, porodice okupljaju za svečanom trpezom.

Povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, koji slave svi pravoslavni vjernici širom svijeta, priprema se tradicionalni božićni ručak. Božićni ručak se sprema sa posebnom pažnjom jer i sama vjera nalaže da se Božić praznuje obiljem jake hrane.

Često se u tijesto ubaci novčić i vjeruje se da će osoba koja nađe novčić u svom komadu hljeba biti posebno srećne ruke u narednoj godini.

Domaćice se trude se da što ljepše i ukusnije spreme raznovrsnu hranu, da u vrijeme praznika na trpezi bude i starinskih jela, jela internacionalne kuhinje, starih recepata i novih, ali i onih koji nose neku simboliku. Božićni ručak u našim domovima se obično sastoji od supe ili čorbe, pečenja, svečane torte. Na trpezi se često nalazi i sarma ili podvarak, ruska salata a od salata ajvar, turšija, kiseli kupus. Međutim ,poseban simbol božićnom ručku daju ove tri stvari.

Česnica

Članovi porodice lome česnicu na početku božićnog doručka. Česnica je okrugli obredni hljeb ili kolač, koji je neizostavan dio božićnog doručka u srpskoj tradiciji. Često se u testo ubaci novčić i vjeruje se da će osoba koja nađe novčić u svom komadu hljeba biti posebno srećne ruke u narednoj godini.

Ruska salata

Iako se ne pravi po orginalnom receptu po kome je I dobila naziv, ova salata se u Srbiji “odomaćila” i prosto ne postoji ni jedan veliki praznik koji može proći da se ovo jelo ne nađe na svečanoj trpezi.

Pečenje

Zašto je pečenje toliko važno na božićnoj trpezi?

Tragajući za uspjehom, koračajući napred, trudili su se da raznim božićnim i slavskim obredima donesu porodici ostvarenje želja i napredak. Za Božić se kod Srba u nekim krajevima smatralo da polažajnik (onaj koji prvi dolazi za Božić u dom jedne porodice) treba da bude životinja (svinja, ovca…) da bi porodici donijela sreću i blagostanje u godini koja dolazi.

Prilagođavajući se svakom vremenu Srbi su čuvali suštinu svog bića i kroz trpezu koja je morala pokazivati nastavak života bez obzira na razne muke. Na Tucindan, dva dana pred Božić, Srbi su klali svinju namijenjenu za pečenicu. Svinja je pažljivo pripremana za prinošenje da bi se sreća nastanila u domu i pečenica se ubijala do podne, dok dan traje. Određeni dijelovi pečenice smatrani su ljekovitim za druge životinje, a dijelovima kao što su glava, njuška, i vilica pridavala se mistična snaga. Kosti glave ostavljane su na tavan i njima se pridavala mistična moć koja je trebalo da obezbijedi napredak porodice.

Svinja je simbolizovala i zaštitu od demonskih sila, tako da je uloga svinje u vjerskim obredima kod Srba neizmjerno značajna.