Preporuke kako da zaštitimo vid od plave svjetlosti ekrana

28.01.2024. | 09:31

Naočare sa zaštitnim sočivima od plavog svjetla svakako jesu jedan od načina zaštite našeg vida. Međutim, postoje i drugi načini.

Koliko god da smo za novu tehnologiju vezani zbog posla, mi se izlažemo emisiji plave svjetlosti koja može da bude veoma štetna i to na duge staze.

Da li postoje načini da zaštitimo, prije svega svoj vid od plave svjetlosti, i da li zaštita koja se nudi na tržištu, poput zaštitnih naočara zaista ima efekta?

„Sa današnjim načinom života, kompjuteri, tableti i mobilni telefoni postali su naša svakodnevica. Dugotrajan rad za kompjuterom, tabletom ili mobilnim telefonom smanjuje učestalost treptaja, nepovoljno utiče na prednje strukture oka, dovodi do neravnoteže suznog filma i tegoba poput naprezanja oka, crvenila, nadraženosti, neprijatnog osjećaja grebanja i peckanja, ali i zamagljenog vida. Svi ovi simptomi su manifestacija sindroma okularnog naprezanja ili sindroma kompjuterskog vida, koji se javlja usled prekomerne upotrebe kompjutera, tableta i mobilnih telefona“, objašnjava za N1 specijalista oftamologije dr Katarina Bajec.

Ona kaže da „zaštitne naočare za rad na kompjuteru ili, kako mi oftalmolozi stručno kažemo, naočare sa zaštitnim sočivima od plavog svjetla svakako jesu jedan od načina zaštite i očuvanja zdravlja naših očiju“.

„Samo sočivo unutar naočara je dizajnirano tako da eliminiše plavu svetlost i na taj način onemogućava njen nepovoljan uticaj na strukture prednje površine oka, kao i na sam suzni film“, dodaje dr Bajec.

Zaštitne naočare mogu da imaju i dioptriju.

„Današnja tehnologija omogućava da se zaštitna sočiva od plavog svjetla mogu izraditi i sa adekvatnom dioptrijskom snagom koja je pacijentu potrebna“, naglašava doktorka.

Pravilo 20-20-20

Svakom ko provodi više vremena ispred ekrana dr Bajec preporučuje da najprije pravi pauzu.

„Postoji jednostavno pravilo 20-20-20, koje podrazumijeva da se tokom rada za računarom pravi pauza svakih 20 minuta u trajanju od 20 sekundi, kada se treba zagledati u neki predmet na daljini većoj od šest metara ili 20 feet-a, prema anglosaksonskim mjernim jedinicama, odakle i potiče naziv pravila 20-20-20. Takođe, uvijek razmotrim i preporuku za zaštitnim naočarima od plavog svjetla“, kaže sagovornica N1.

Drugi načini da se zaštiti vid

Dr Bajec ističe da pored odmora i, koliko god je moguće, ograničavanja količine vremena provedenog za računarom ili mobilnim telefonom, ishrana igra veoma važnu ulogu u očuvanju zdravlja naših očiju.

„Narandžasto voće i povrće, poput šargarepe, batat krompira, kajsija, je izvor vitamina A, neophodnog i za zdravlje naše retine i za dobar suzni film“, kaže ona.

Vitamin C je nezaobilazni antioksidans i kada je zdravlje očiju u pitanju.

Avokado i bademi su odličan izvor vitamina E, koji je takođe saveznik našeg vida.

Ishrana bogata omega 3 masnim kiselinama ne čuva samo naše srce, već i naše oči, posebno suzni film i žutu mrlju, ili stručno rečeno, makulu. A kada je zdravlje žute mrlje, odnosno makule, u pitanju, lutein i zeaksantin su neazobilazni antioksidanti, koji se nalaze u zelenom lisnatom povrću, ali i u žumancu jajeta.

Mahunarke su dobar izvor cinka, koji takođe ima svoje mjesto u očuvanju zdravlja naših očiju. „I ono što, kao oftalomolog uvek ističem jeste prevencija. Redovni kompletni preventivni pregledi oftalomologa su najvažniji“, naglašava doktorka.

Kako da prepoznamo da nam je vid ugrožen zbog višesatnog sedenja ispred ekrana?

„Tegobe poput zamaranja, zamućenog vida, grebanja, peckanja, osjećaja stranog tijela u oku, ili kako pacijenti često opisuju, osjećaja „kao da su im oči pune pijeska“, crvenila i nadražaja, mogu da budu pokazatelji da smo pretjerali sa vremenom provedenim ispred ekrana. Ipak, sve ove tegobe mogu da budu i simptomi drugih oftalmoloških stanja i oboljenja“, objašnjava dr Bajec za N1 i dodaje da je zato „svaka pojava bilo kog simptoma i problema sa vidom uvijek treba da vas odvede oftalmologu, bez odlaganja“.