Priroda kao lijek: Poboljšava kreativnost, pamćenje i rad mozga

27.11.2023. | 22:08

Da zelenilo i plavetnilo prirode pozitivno utiču na čovjekovo mentalno stanje, potvrdilo je veliki broj studija. Sigurno je da će odlazak u šumu ili na more da nas oraspoloži i umiri, ali nova istraživanja pokazuju da boravak u prirodi može i da poboljša rad kognitivnih funkcija, kao što su upijanje informacija, donošenje odluka, rješavanja problema, pamćenje… Drugim riječima, odlazak u obližnju šumu može biti efikasno “mentalno razgibavanje”.

Naučnici su otkrili novu vezu između čovjekovog uma i prirode, a to je da okoline u kojima vladaju biljke ili more mogu da pomognu čoveku kod razvoja mašte, sposobnosti rješavanja problema, procjene situacija, razuma, upijanja novih informacija, prenosi “Gardijan”.

Jedna studija sa Univerziteta u Čikagu je pokazala da su učesnici bolje rješavali zadate testove nakon što su imali kontakt sa prirodom. U prvom krugu studije, svi su morali da ponavljaju ponuđeni redosljed cifara unazad. Zatim, naučnici su im dali 50 minuta da prošetaju kroz urbanu ili prirodnu sredinu. Nakon toga, ponovili su isti test a rezultati su pokazali da su oni koji su šetali kroz prirodu uradili zadatak oko 20 odsto preciznije nego oni koji su odabrali urbane sredine.

Druga američka studija je pokazala da je četvorodnevni boravak u prirodi, bez korišćenja mobilnih telefona, poboljšao kreativnost učesnika za oko 50 odsto, u poređenju sa prvobitnim analizama. “Biofilija (ljubav prema živom svetu) ima mnogo smisla, jer smo u prošlosti lovili i prikupljali plijen, a oni koji su najbolje umeli da se snađu u prirodi su imali najviše šanse za preživljavanje,” objašnjava kognitivni neurohirurg dr Dejvid Strejer i dodaje “Ali onda smo izgradili toliko infrastrukture i sada pokušavamo da koristimo naš mozak lovca da preživimo u stresnom i zahtijevnom savremenom svijetu.”

Sigurno je da preživljavanje u prirodi nije lako, ali naučnici smatraju da se takvi instinkti koje čovjek ima neprikladno koriste u modernom dobu, što samo pojačava ljudsku naklonost ka prirodi, koja dozvoljava našem umu da cvjeta.

Da li moramo da budemo veliki ljubitelji prirode

Nedavna teorija je pokazala da se oksitocin, hormon “ljubavi”, aktivira kada se nalazimo u prirodi, što nas opušta i daje nam priliku da razbistrimo um i lakše rješavamo određene kognitivne izazove. Ipak, šta je sa onima kojima priroda ne predstavlja toliko zadovoljstvo?

Svako može da uživa u prirodi, ali u određenoj mjeri. Nekome je dovoljno da posmatra drvo u parku, dok bi neko rado proveo nedjelju dana na kampovanju u šumi. Da li to znači da, ako želimo sve kognitivne benefite prirode, moramo baš da obožavamo duži boravak u prirodi? Prema nauci, odgovor je: ne.

Stručnjaci smatraju da nam boravak među drvećem može popraviti raspoloženje, ali samo ako vjerujemo da hoće. S druge strane, ako nas pomisao na šumu, blato i bube ne oduševljava, onda naše raspoloženje vjerovatno neće biti poboljšano. Međutim, bez obzira da li su učesnici različitih studija voljeli prirodu ili ne, dokazano je da je imala pozitivni uticaj na njihov rad mozga.

Naučnici vjeruju da urbano okruženje, prepuno zvukova, svetla, stotine različitih stimulanasa, ometaju rad mozga, što dovodi do pada u koncentraciji, češće pravljenja grešaka i drugih smetnji. To ne znači da prirodna okruženja nisu stimulativna, ali način na koji ove informacije dolaze do mozga su spontanije i mirnije, što dovodi do “meke fascinacije”. Drugim rečima, mozak ne mora da radi prekovremeno da bi upio sve informacije, već ih može primiti sporijim tempom, što mu daje prostora da “diše i odmori” između određenih kognitivnih funkcija.

Ako je vrijeme napolju isuviše hladno za izlet, postoji i alternativa: eksperimenti su pokazali da čak i posmatranje fotografija prirode može imati sličan efekat. Ipak, preporučuju se uključivanje i ostalih čula, kao što su miris i sluh, da bismo imali sve dobrobiti koje nam prirodno okruženje može dati.

Kako isplanirati produktivan odlazak u prirodu

Vrijeme: Prema brojnim analizama, potrebno je da provedemo barem 30 minuta u prirodnom okruženju koje nas opušta, kako bismo počeli da osjećamo umirujuće efekte. Studije su pokazale da ako se naš boravak produži do nekoliko sati ili čak dana, efekti postaju sve veći.

Dobra lokacija: Da bismo se zaista osjetili kao da smo pobegli od stresa svakodnevnog života, moramo da pronađemo mesto koje će nam zaista dopustiti da se opustimo. Na primer, obližnji park u komšiluku nas sigurno neće opustiti kao boravak u šumi ili blizu jezera kilometrima daleko od urbanog svijeta.

Raspored: Jedna engleska studija je pokazala da su pozitivni efekti boravka u prirodi delovali barem pola sata nakon što su se učesnici vratili u urbanu sredinu, tako da ovaj jedinstven način “punjenja baterija” možemo da uskladimo prema planovima.

Bez uređaja: Jedini način da navedeni savjeti djeluju je ako se zaista posvetimo okolini u kojoj se nalazimo. Na primjer, ako vidimo lepo drvo, ne bi trebalo da odmah uzmemo telefon da ga fotografišemo, slušalice u ušima nam neće pomoći da osluškujemo interesantne zvukove prirode oko nas.