Problem o kojem se ćuti: Postporođajna depresija kao tiha borba mladih majki

11.11.2024. | 20:41

Postporođajna depresija je problem sa kojim se suočava veliki broj žena, ali definitivno tema o kojoj se malo priča i piše.

Većina porodilja kojima je stručna pomoć zbog postporođajne depresije potrebna jako rijetko se odluči da potraži pomoć.

Psiholog Vanja Sovilj smatra da majke ponekad ne žele da potraže pomoć, zato što nemaju adekvatnu podršku.

– Smatram da je sistem podrške izostao. Žena koja ima problem postporođajne depresije treba da zna da nije sama. Mnogo drugih žena se bori s tim. Bitno je da potražite pomoć od nekog ko će vas stvarno razumjeti – poručuje Soviljeva.

Psiholog i porodični psihoterapeut Maja Savanović Zorić ističe kako porodilje ne traže psihološku pomoć iz straha od osuđivanja.

– Okolina ih osuđuje, ne može da ih razumije. Tada se one osjećaju da su same. Iako bi možda u tom momentu trebale biti najsrećnije, osjećaju se loše, imaju depresiju, anksioznost. Poručila bih svim mladim majkama da ništa nisu krive i da je to jedno stanje koje je moguće prevazići – kaže Savanović Zorić za Srpskainfo.

Psiholog Sonja Stančić smatra da je postporođajna depresija teško stanje, a mlade majke ne pričaju o tome jer osjećaju stid i krivicu što nisu u “kapacitetu” da brinu o svom djetetu na način na koji okolina od njih očekuje.

– Ako govorimo o postporođajnoj depresiji, to je stanje koje može biti privremeno, odnosno postporođajna tuga, ili može preći u jedan hroničniji oblik koji se naziva postporođajna depresija. I jedno i drugo stanje se očituje velikom zabrinutošću osobe, tugom, osjećajem iscrpljenosti, gubitka kontrole nad životnim okolnostima i sopstvenim emocijama – priča Stančićeva za Srpskainfo. Kako kaže, mladim majkama je potrebna podrška unutar porodice, partnera, te je jako bitno ovakav problem tretirati kao medicinski. Pored toga, mlade majke se suočavaju i sa mnogim problemima poput nedostatka finansijske podrške, loših partnerskih odnosa, izostanaka podrške partnera, porodičnih problema, problema sa samopouzdanjem koji vuku korijene iz ranijeg perioda i slično.

– Ovo stanje je dosta često kod mladih majki, ali je nešto o čemu se dovoljno ne priča. Ovo je jedno prirodno stanje, gdje iz jedne uloge, odnosno jednog životnog ritma, prelazite u drugu ulogu i drugi životni ritam, gdje dobijate novu osobu za koju trebate da brinete, a možda niste očekivali takvu vrstu obaveze ili se niste spremili za to. Mlade majke osjećaju pritisak društva da moraju da ispunjavaju određene uloge koje su jasno definisane, propisane ili nametnute i gdje se mlada majka ne snalazi na način na koji okolina očekuje od nje. Majkama nije dovoljno reći: “Ma hajde, budi jaka, sve smo prošle kroz to. Možeš ti to, ma i meni je bilo tako. Svaka majka je luda prvih mjesec dana.” To nisu rečenice koje nekom pomažu da se nose sa situacijom u kojoj se nalazi – pojašnjava Stančićeva.

Naglašava da je bitno prepoznati simptome i gdje je zapravo korijen problem, a kako bi se takvo stanje što prije prevazišlo i kako bi se odnos majke i djeteta mogao graditi na najbolji mogući način.