Proteini u trendu: Šta stručnjaci zapravo kažu, da li je potrebno dodavati ih ishrani

07.04.2025. | 23:13

Bez obzira da li želite da izgradite mišiće, poboljšate svoju kondiciju ili pazite na svoju težinu, uobičajeni savjeti koje daju svi, od fitnes stručnjaka, do doktora je da vam treba više proteina. Pa, da li su oni zaista tako neophodni?

Činjenica je da proteini igraju važnu ulogu u održavanju mišićne mase i opšteg zdravlja, pa nije iznenađujuće što je povećana pažnja o važnosti proteina u medijima i fitnes krugovima. Takođe, cvjeta i prodaja proizvoda koji su dostupni zbog visokog sadržaja proteina, pa se određene čokoladice, sladoledi, pice, kafa, pa čak i alkoholna pića prodaju kao proteinska hrana.

Čini se da je sve ovo otišlo predaleko – iako su proteini važni za zdravlje, većini ljudi ove namirnice bogate proteinima nisu potrebne kao redovna, izbalansirana ishrana.

Takve reklame mogu dovesti do toga da potrošači pogrešno izjednačavaju visok sadržaj proteina sa ukupnom nutritivnom vrednošću hrane. Proteini su neophodni za održavanje mišićne mase i pravilnog funkcionisanja imunog sistema i prema smjernicama, trebalo bi unositi 0,75 grama proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno. Takođe postoje i istraživanja da je ova preporuka potcijenjena, te je ova količina nedovoljna i trebalo bi da bude oko 1,2 do 1,6 grama po kilogramu tjelesne težine dnevno. Veliki broj dokaza sugerišu da se količina proteina koja je potrebna mijenja u zavisnosti od zdravlja. Takođe, sportisti moraju da unose veću količinu da bi im tijelo izdržalo trening i da bi moglo da se oporavi.

Ipak, samo zato što su proteini dobri za održavanje mišićne mase, to ne znači da je više bolje – čini se da čak i kada konzumiramo velike količine proteina, tijelo zapravo koristi samo deo toga. Većini vjerovatno treba malo više proteina nego što ukazuju trenutne smjernice, ali manje nego što često promovišu influenseri na mrežama.

Preporučena dnevna doza za održavanje mišića uz fizičku aktivnost, u stvari bi bila oko 20 do 30 grama proteina u svakom obroku. U idealnom smislu ti proteini bi trebalo da dolaze iz oraha, sjemenki, mlijeka, jaja, mahunarke. Često se umjesto cjelovitih namirnica, posegne za proteinskim čokoladicama ili drugim takvim užinama, a upravo tu treba biti oprezan, piše Sajans alert.

Oprez sa proteinima

Supermarketi su puni proizvoda “obogaćenim proteinima” i dok ovi proizvodi mogu da sadrže dodatne proteine, oni takođe imaju i šećere ili ugljene hidrate. Na primjer, proteinske pločice – pored proteina, najčešće su obogaćene šećerom. Mnogi proizvodi obogaćeni proteinima spadaju u kategoriju izuzetno prerađene hrane. Redovno konzumiranje ultraprerađene hrane dosledno je povezano sa lošijim zdravljem i problemima kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes, ukazuju brojna istraživanja.

Još jedan problem sa proizvodima sa povećanom količinom proteina je da im nedostaju vlakna, vitamini i esencijalni minerali. Nedostatak vlakana u današnjoj ishrani doprinosi lošem zdravlju.

Svaka namirnica ima svoje mjesto u uravnoteženoj ishrani i protein je samo jedna komponenta. Porast obrađene hrane obogaćene proteinima je zabrinjavajući i na takva jela treba gledati kao na povremene namirnice.