Prvi karijes se dobija već u trećoj godini: Katastrofalno stanje zuba kod većine građana

06.03.2024. | 20:37

Dr Zoran Mandinić, profesor Stomatološkog fakulteta u Beogradu, kaže da oralno zdravlje predstavlja neraskidiv dio opšteg zdravlja.

Oralna oboljenja poput karijesa, ali i onih komplikovanijih poput parodontalnih oboljenja, mogu direktno da se odraze na opšte zdravstveno stanje pacijenta, kaže dr Zoran Mandinić.

Profesor dr Zoran Mandinić naveo je da su podaci poražavajući kada je u pitanju zdravstveno stanje zuba najmlađe populacije.

– Zvanični podaci su takvi da ukazuju da 86 odsto najmlađih pacijenata uzrasta od 12 mjeseci do 36 mjeseci ima sve zdrave zube. Znači, da zapravo ostatak nema zdrave zube, odnosno ima oboljele zube od karijesa, a da zapravo njih skoro, da kažem, 50 odsto u tom najmanjem uzrastu konzumira slatkiše – kaže dr Mandinić.

Karijes je porodična bolest koja nastaje kod kuće, objašnjava dr Mandinić.

– Karijes proističe iz neadekvatne ishrane, s jedne strane, a sa sve to rezultira zapravo gubitkom minerala iz tvrdih zubnih tkiva i nastankom kaviteta, odnosno karijesne lezije. Higijena je jako važna, međutim, osim higijene mjesto broj jedan mora da bude uobročena ishrana – kaže dr Mandinić.

Zdravo izbalansirana ishrana koju čine tri obroka i dvije užine je obavezna, ističe dr Mandinić.

Prosječan dvanaestogodišnjak u Srbiji ima tri pokvarena zuba

– Važno je da se smanji učestalost unošenja ugljenih hidrata, i onih očiglednih i onih koji su skriveni. U tom smislu, svako dijete, svaki čovjek treba da bude uobročen. Prosječan dvanaestogodišnjak u Srbiji ima u prosjeku nešto manje od tri pokvarena zuba, dok je u Švedskoj taj broj sveden na manje od jedan. Oni su to postigli zahvaljujući apstinenciji od slatkiša tokom šest dana u nedjelji. Onda imaju “sweet day”, kada konzumiraju slatkiše – objašnjava dr Mandinić.

Od ključnog je značaja očuvanje zubnih tkiva, ističe dr Mandinić i dodaje da, kada je u pitanju ishrana najranijeg uzrasta, treba biti oprezan kada su u pitanju mliječni proizvodi.

– Prvo imamo dojenje, humano mlijeko. Dakle, dječji stomatolozi savjetuju da se noćni podoji praktikuju do nicanja prvog mliječnog zuba. Ako prvi mliječni zub niče negdje sa šest mjeseci, u tom uzrastu treba odmah prestati sa noćnim podojima, a dnevni podoj do godinu dana. To je važno zato što humano mlijeko sadrži laktozu, mliječne šećere, a oni su kariogeni. Nešto manje nego saharoza, tako da moramo biti upoznati i sa rizicima koje nosi samo dojenje – kaže dr Mandinić. Kada je riječ o ishranama za bebe, one takođe, mogu biti bogatije šećerima nego što samo mlijeko sadrži šećer, tako da se i tu savjetuje uobročavanje, napominje dr Mandinić.

– Tu su i pritajeni šećeri, oni koji se mogu naći u sokovima – cijeđeni sokovi, prirodni sokovi… Danas su popularni smutiji. Oni jesu vitaminska bomba, ali sadrže veliku koncentraciju fruktoze, koja je, takođe, izuzetno kariogena i ukoliko se učestalo uzima kao užina između obroka, može zaista ozbiljno da naruši oralno zdravlje – kaže dr Mandinić.

Kasna prva posjeta dječijem stomatologu

– Nažalost, ona je u toku treće godine života. Ako imate u vidu da se sa dvije godine života djeteta kompletira mliječna denticija, a svako dijete sa dvije godine trebalo bi da ima 20 mliječnih zuba, dolazak kod zubara u trećoj godini je veoma kasno- kaže dr Mandinić.

Ističe da bi prvi razgovor sa majkom u smislu obavljanja preventivnog pregleda trebalo obaviti tokom prvih mjeseci života.

– Dakle, još dok nije iznikao prvi zub. Najbolje bi bilo da kolege pedijatri u domovima zdravlja upute mamu sa bebom kod specijaliste preventivne dječije stomatologije, kako bi dječiji stomatolog dao instrukcije o načinima kako da se prevenira nastanak oralnog oboljenja, prije svega karijesa – kaže dr Mandinić.

Problem je u roditeljima i zdravstvenom vaspitanju, ističe dr Mandinić.

– Mora da bude bolje razvijena zdravstvena svijest kod roditelja, da budu edukovani da od najranijeg uzrasta treba obaviti posjetu dječjem stomatologu. Mora da postoji razvijena svest o značaju oralnog zdravlja, a posjeta stomatologu treba da se obavi prije nego što dođe do nekog problema – ističe dr Mandinić.

Napominje važnost mjera prevencije, ali i da postoji korelacija između opšteg zdravlja i oralnog zdravlja.

– Vrlo često sistemska oboljenja koja mogu da se jave kod svakog čovjeka, imaju sekvele na oralnim tkivima. Nažalost, jako je veliki broj djece koja dolaze kod nas, oboljelih od rijetkih bolesti i od manjih oralnih oboljenja. Oni svi imaju reperkusije na i tvrdim i mekim tkivima usne duplje. Tako da je njihovo zbrinjavanje od izuzetnog značaja – objašnjava profesor Stomatološkog fakulteta.

Prva bijela mrlja na mliječnim zubima znak je za uzbunu

Znak da je došlo do razvoja takozvane karijesne lezije je već prva bijela mrlja na mliječnim zubima.

– Ta bijela mrlja je jedina faza karijesa koja je reverzibilna. Već onog trenutka kada dođe do gubitka minerala iz tvrdih zubnih tkiva koje dovodi do nastanka kaviteta, odnosno karijesne lezije, ta reverzibilna početna karijesna lezija postaje i nepovratna. Tu je već neophodna terapija u stomatološkoj ordinaciji. Zapravo, svaki peti šestogodišnjak, prema najnovijim podacima, ima jedan oboljeli prvi stalni molar (šestica, prim. aut. ). To je zaista poražavajuće, jer se prvi stalni molari smatraju najvažnijim stalnim zubima u vilici. To su tzv. ključevi okluzije, prema kojima se svi ostali stalni zubi smještaju u vilicama – kaže dr Mandinić za RTS, prensoi Blic.