Šest mjeseci pandemije: Mnoga pitanja i dalje bez odgovora

11.09.2020. | 08:36

Covid-19 danas je dio naših života, šest mjeseci nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.

Neprijatelj je to o kojem smo naučili mnogo, iako niko ne zna odgovor na pitanje što nas čeka ove jeseni i zime.

ŠTA JOŠ NE ZNAMO

Hoće li se epidemija ponovno razbuktati?

Zbog velikog miješanja ljudi tokom ljeta, nakon ukidanja proljetne karantini, broj zaraženih u Evropi naglo raste.

Tako je u Francuskoj, španskoj i Velikoj Britaniji te u mnogim drugim zemljama, iako se ne radi o nivoima kakve su bile na vrhuncu epidemije u martu i aprilu.

„Hiljade novozaraženih na dan, to je puno (…). To je jako zabrinjavajuće”, ocijenio je francuski ministar zdravlja, Olivier Véran, u utorak za radio France Inter.

Ako tako potraje Ujedinjeno Kraljevstvo doživjeće „turbulentno razdoblje u mjesecima koji dolaze”, kazao je za BBC Džonatan Van-Tam, jedan od zvaničnika britanskih zdravstvenih vlasti.

Povećanje broja zaraženih automatski će dovesti do većeg broja teških slučajeva za nekoliko nedjelja, upozorio je Véran. Ali pitanje je u kojim razmjerima?

Opekavši se na prvom talasu, mnogi ljekari strahuju da će bolnice i odjeli za intenzivnu skrb ove jeseni ponovno biti pretrpani, kao u martu. Virus sada cirkuliše ponajviše među mladima, koji nisu riskantna grupa, ali stariji i oni slabijeg zdravlja neizbježno će biti pogođeni, upozoravaju.

Drugi, manje pesimistični, smatraju da je rizik od preopterećenja bolnica manji nego u proljeće, jer ljudi koji spadaju u riskantne grupe poštuju epidemiološke mjere.

Najoptimističniji računaju na imunitet stečen u prvom talasu, nadajući se da će on spriječiti drugi talas i omogućiti da se izbjegne ponavljanje katastrofe iz marta. Ali to je tek pretpostavka.

Svi, međutim, insistiraju na važnosti poštivanja epidemioloških mjera kao što su nošenje maski, često pranje ruku i poštivanje distance.

Reinfekcije i imunitet

Nekoliko slučajeva ljudi koji su ozdravili od koronavirusa i potom se ponovno zarazili zabilježeno je zadnjih nedjelja u svijetu, što postavlja pitanja o trajnosti imuniteta.

Prvi takav potvrđeni slučaj bio je tridesetogodišnjak iz Hong Konga, koji je bio teže bolestan prvi put nego drugi.

Stručnjaci u tome vide tračak nade i znak da se njegov imunološki sistem naučio braniti nakon prve infekcije.

Naglašavaju ipak da se ne mogu izvlačiti zaključci na osnovi samo nekoliko slučajeva.

Naglašavaju i da pravo pitanje nije može li se zaraziti dva puta, nego koliko je čovjek zarazan drugi put.

Generalno, imunitet protiv covida-19 još se slabo razumije. Naučnici su jako usredotočeni na antitijela, ali se takođe nadaju da bi drugi tip imunološkog odgovora, koji se temelji na T-limfocitima, mogao zaustaviti epidemiju. No to je tek teorija.

ŠTA NIJE SIGURNO

Uloga djece

Školska godina počela je u mnogim zemljama, ali još se tačno ne zna kakvu djeca imaju ulogu u širenju epidemije.

Jedno je sigurno: rijetko obolijevaju od covida-19. Većina razvije tek blagi oblik bolesti ili uopšte nemaju simptoma.

No ne zna se jesu li jednako zarazni kao i odrasli.

„Kada se pojave simptomi, djeca izlučuju jednaku količinu virusa kao i odrasli i jednako su zarazni kao i oni. Ne zna se u kojoj mjeri asimptomatska djeca mogu zaraziti druge”, ističe Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Nekoliko istraživanja pokazalo je da izgleda da djeca rijetko prenose bolest, možda zato jer imaju manje simptoma (budući da kašljanje ili kijanje povećavaju rizik od prenosa virusa).

Mnogi stručnjaci upozoravaju ipak da treba razlikovati djecu od adolescenata, koji su po zaraznosti sličniji odraslima.

Vakcina: brzo i dobro, je li to moguće?

Pronalazak efikasnog i sigurnog vakcina smatra se najboljim načinom za zaustavljanje pandemije. Ali ne zna se kada će se to dogoditi, uprkos mnogobrojnim najavama njegova skora otkrića u globalnoj utrci s golemim finansijskim ulozima.

U zadnjem izvješću od srijede, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi 35 potencijalnih vakcina koja su u fazi kliničkih ispitivanja na ljudima širom svijeta.

Devet ih je u posljednjoj fazi ili će to biti uskoro. To je tzv. treća faza kada se provjerava učinkovitost vakcina na hiljadama dobrovoljaca.

Sjedinjene Države, Rusija i Kina vode bitku na daljinu i ubrzavaju procedure u nadi da će prvi razviti vakcina, čak prije kraja ove godine.

Ali stručnjaci upozoravaju da se ne miješa brzinu i brzopletost, jer bi preskakanje faza moglo uzrokovati probleme sa sigurnošću vakcina.

Koliko je poštivanje procedure važno pokazuje primjer jednog od projekata koji su najdalje odmakli, koji provode laboratorija AstraZeneca i Univerzitet u Oxfordu, a koji je u utorak privremeno zaustavljen. Razlog: pojava „potencijalno neobjašnjive bolesti”, možda ozbiljne nuspojave vakcina, kod jednog saučesnika ispitivanja.

Evropska agencija za lijekove (EMA) smatra da bi „moglo potrajati najmanje do početka 2021. da neko vakcina protiv covida-19 bude spremno za odobrenje i da bude raspoloživo u dovoljnoj količini” za korišćenje širom svijeta.

A u najgorem slučaju, moguće je da vakcina nikada ne bude pronađeno.

ŠTA ZNAMO

Maske i aerosoli

Preokret je spektakularan: maske su martu smatrali beskorisnima, a danas ih preporučuje većina zdravstvenih tijela u svijetu, među kojima i WHO.

U međuvremenu, otkriveno je da se covid-19 vrlo vjerovatno prenosi i sitnim česticama raspršenim u zraku koji izdišu oboljeli (aerosolom), a ne samo većim kapljicama koje se izlučuju kod kijanja, kašljanja ili govorenja u blizini te prljavim rukama.

Još se ne zna tačno koji udio ima takav način prenošenja bolesti u dinamici epidemije, ali mnoga istraživanja govore da je značajan.

U tom slučaju fizička distanca nije dovoljna i maska postaje neophodna, tim više ako se nalazimo u zatvorenim prostorima, s puno ljudi i slabom ventilacijom. Takva se mjesta sada smatra najriskantnijima, a neke zemlje uvele su obvezno nošenje maski i na ulici.

Lijekovi

Danas se o lijekovima više zna, zahvaljujući kliničkim ispitivanjima. Samo jedna vrsta lijekova pokazala je da smanjuje smrtnost, a to su kortikosteroidi, koji suzbijaju upale. Ali oni su indicirani samo za „teške i kritične oblike” bolesti, naglašava WHO.

Antivirusni lijek remdesivir smanjuje trajanje bolničkog liječenja, ali njegova korist je relativno skromna.

S druge strane, hidroksiklorokin, koji je preporučivao američki predsjednik Donald Trump, te u Francuskoj profesor Didier Raoult, nije se pokazao efikasnim.