Sezonska depresija, mali savjeti za manje lošeg raspoloženja

30.10.2022. | 19:39

Mnogi od nas kako stigne jesen i približava se zima – godišnja doba u kojima su dani kraći, noći duže i malo je sunca, postajemo utučeni i neraspoloženi. Nekome ovakvo raspoloženje potraje i do prvih dana proljeća.

Stanje poznato kao sezonska depresija javlja se samo tokom određenih godišnjih doba. Pored lošeg raspoloženja, ljudi mogu biti letargični, teško im je da ustanu ujutru i imaju potrebu da jedu više ugljenih hidrata nego obično.

Postoji načini da se na ovakvo stanje tokom jesenjih i zimskih mjeseci utiče i da se bolje osjećamo.

Boravak napolju

Neraspoloženje tokom godišnjih doba kada su dani kraći i dobijamo manje sunčeve svjetlosti, posljedica je poremećaj cirkadijalnog ritma – ponavljanje obrazaca dnevnih aktivnosti. Da bismo se dobro osjećali, ovaj ritam trebalo bi da bude stabilan. To se postiže redovnim izlaganjem dnevnoj, a naročito jutarnjoj svjetlosti nakon buđenja.

Poremećaj cirkadijalnog ritma je povezan sa poremećajima spavanja, ishrane i metabolizma, promjenama raspoloženja, pa utiče na nas tako što nas rastuži.

Zbog toga izlazak napolje i prirodno dnevno svjetlo može biti od velike pomoći.

Pošto nam svjetlost šalje direktne signale da je vrijeme za buđenje, treba izaći napolje čim svane, odmah pošto zađe sunce može biti signal za raniji odlazak na počinak.

Treba izaći napolje i upiti prirodno svjetlo. Ali ako ne možete da izađete napolje zbog nevremena, može se isprobati terapija jarkim svijetlom. Pomaže jaka fluoroscentna svjetlost lampe. Istraživanja pokazuju da 30 minuta terapije jakom svjetlošću dnevno može pomoći u smanjenju simptoma tuge.

Aktivnosti u prirodi mogu nam pomoći da pobjegnemo od obilnog ručka kod kuće. Grupna šetnja sa kolegama ili komšijama u vrijeme ručka, vježbanje na dnevnom svjetlu u grupi takođe može da podstakne pozitivne emocije i povezanost, što je dobro za mentalno zdravlje.

Što više smijeha

Više humora u životu može umanjiti negativne emocije i čak poboljšati kvalitet sna, raspoloženje i spriječiti depresiju.

Uveče desetak minuta razmišljajte o nečemu smiješnom što se dogodilo tokom dana ili zamislite nešto šaljivo što bi se moglo desiti u narednom periodu. A tri do četiri večeri nedjeljno odvojte za neku komediju na televiziji.

Hobi je prava stvar

Nađite neki hobi ili se vratite nekom koji ste ranije imali. Hobi će vam pomoći da uposlite mozak, manje ćete razmišljati o lošim stvarima.

Ako volite da kuvate, isprobajte nove recepte! Dobar je svaki hobi koji vas ispunjava.

Možda se nećete osjećati bolje dok se bavite svojim hobijem, jer zahtijeva koncentraciju, ali čim završite svoj zadatak, bićete zadovoljni sobom, a to smanjuje neraspoloženje.

Držite svoj tjelesni sat u ritmu

Pošto se smatra da je tuga prouzrokovana poremećajem cirkadijalnog ritma, održavanje ritma može pomoći da ne budemo tužni.

Spavanje je veoma važno. Zato uveče pokušajte da izbjegavate previše jakog svjetla, jer će vam to odložiti san. Pokušajte da u slično vrijeme idete na spavanje i da se budite i tokom nedjelje i vikendom. Pored pravilnog sna, pomažu i redovni obroci.

Iako pad raspoloženja nije alarmantan, ako simptomi traju nekoliko nedjelja ili imaju veliki uticaj na vaš život, možda bi trebalo da porazgovarate sa svojim ljekarom. U međuvremenu, imajte na umu da čak i samo nekoliko malih promjena svakog dana može pomoći da se neraspoloženje umanji.