Simbol života i zdravlja: Prema narodnom vjerovanju svako dvorište treba da ima ovo drvo

16.12.2024. | 21:17

Naši stari vjerovali su u moć biljaka i duboko poštovali predanja iz daleke prošlosti koja su naslijedili o njima.

Postoji vjerovanje da na krov kuće treba staviti čuvarkuću, ili peruniku, jer navodno štite od udara groma.

Bagrem ne valja saditi blizu kuće, govore vjerovanja, a interesantna činjenica je i da se on nekada zvao nerod. Isto tako bagrem ne treba kalemiti.

Ako se neko drvo osušilo ili je korenje počelo da uništava temelje kuće, vrijeme je da, prema vjerovanjima, preuredite vaše dvorište i posadite biljke koje su poštovali naši preci. Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvjetnice.

Često se navodi da je najljepši ukras za dvorište hrast lužnjak, jer je njegova krošnja lijepo razgranata i pravi „debeo“ hlad. Takođe, hrastu lužnjaku prija i blizina vode.

Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su njeni cvjetovi ljekoviti. Ovo drvo pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.

Vrba je u vrijeme kada su kažnjavana djeca nazivana „Mirko“, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cvjeti, udaraju djeca riječima „rasti kao vrba“. Za koru vrbe važi da je ljekovita za prehladu.

Glog je žilav, a listopadni žbun može da bude bijel, crn ili crven. Bobice gloga se beru kada sazru i od njih se prave džemovi, čaj, sok… Glog je idealan da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sadnje treba dodati kreč u sadnu rupu.

Dren prvi cvijeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Njime se kite kuće za veliki srpski praznik, Đurđevdan, vjeruje se da je on simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje djeci da pojedu drenov cvijet da bi bili, otporna na bolesti, pišu Novosti.

Jabuka je omiljeno voće, ne jede se prije Petrovdana. Srbi su oduvijek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smio da ih sječe. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazrijeva u julu.

Srbi su gajili šljivu još u staroj postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.