Skočite u bazen, rijeku ili more: Pet promjena koje se događaju u našem tijelu kada plivamo

12.07.2021. | 20:22

Bilo da plivamo na bazenu, u rijeci ili na moru, osim što se opuštamo i zabavljamo, činimo i dobre stvari svom tijelu.

1. Koža

Jedna od najvećih spoljnih promjena koje možemo vidjeti golim okom već poslije nedjelju-dvije plivanja jest da nam koža izgleda zategnutije i glađe, bez obzira na godine. To se događa zato što se redovnim plivanjem poboljšava cirkulacija. Kada se krećemo, tijelo proizvodi toplinu koja se oslobađa na koži, što možemo da primetimo po tome da postajemo crveniji. Ali, No jednom kada se tijelo opet rashladi, vidljive su brojne druge prednosti, u kojima prednjači zategnuta koža.

Osim toga, ako u to ubrojimo i komponentu morske soli tokom plivanja u moru, dobrobiti za kožu se umnožavaju. Primjerice, morska voda će smanjiti probleme s prištićima i uticati na smanjenje viška masti koje naša koža proizvodi.

2. Mišići

Tokom plivanja aktiviraju se mišići čitavog tijela, a kako je otpor vode snažniji nego prilikom aktivnosti na vazduhu, pomoći će im da se jače oblikuju. Drugim riječima, plivanje je jedna od aktivnosti koja će najbrže podstaći aktivnost mišića, a kada oni budu aktivniji, tijelo će sagorijevati više kalorija i potrošiti više nakupljenih masnih naslaga. Zapravo je riječ o treningu vlastitim tijelom uz otpor snage.

Kada zaplivate prvi put u sezoni, lako je moguće da ćete iskusiti upalu mišića nakon koje će biti potrebno 24 do 48 sati za njihov potpun oporavak. Želite li preventivno da umanjite bol, uradite kratke vježbe istezanja na suvom, tek toliko da podstaknete rad mišića prije nego što uđete u hladnu vodu.

3. Pluća

Odlazak na more i plivanje često se propisuju osobama koje pate od bolesti disajnih puteva poput astme, bronhitisa… I to nije bez razloga. Tokom plivanja mijenja se ritam našeg daha, omogućavajući plućima da unose više kiseonika.

4. Srce

Nakon dva minuta plivanja, tijelo prelazi u aerobni način disanja, zbog čega se ubrzava puls. Puls se povećava kako bi preusmerio kiseonik u mišiće. Samim tim i ranije spomenuti mišići dobijaju više kiseonika, što je još jedan dokaz da plivanje utiče na čitavo tijelo.

5. Mozak

Kako tokom plivanja dolazi do udisanja više kiseonika, on i krv koja kola našim žilama, a dolaze i do mozga, pomažu nam da budemo budniji, pripravniji. Plivanjem se, osim toga, otpuštaju endorfini, hormoni koji su u našem tijelu zaduženi za onaj dobar osjećaj.

Sve navedeno više je nego dovoljan razlog da i ovog ljeta plivamo koliko god možemo, bilo na bazenu, obližnjoj rijeci ili moru, piše B92.