Šta je ortoreksija i koliko nas može učiniti nesrećnim

02.04.2022. | 10:45

Ortoreksija je zaokupljenost pripremom zdrave hrane, planiranjem jelovnika, redovnim vježbanjem i borbom protiv pesticida, herbicida i konzervansa u toj mjeri da se osoba ne osjeća dobro ukoliko jede „nezdravu“ hranu.

Ortoreksičari izbjegavaju toliko namirnica da na kraju mogu ozbiljno da obole, ali i da počnu da izbjegavaju društvo. Umjesto života, često imaju samo plan ishrane. Ovaj poremećaj opisuje se kao opsesija pravilnom ishranom sa restrikcijama, isplaniranim obrascima obroka i izbjegavanjem svih namirnica za koje se vjeruje da su nezdrave.

Specijalista prevenetivne medicine Ana Gifing u Magazinu na Prvom Radio Beograda 1, ističe da se i kod nas, naročito kod mlađih žena, sve češće pojavljuje opsesivna privrženost zdravoj hrani. „Prisutne su, uglavnom, dvije kategorije ljudi, oni koji uopšte ne vode računa o tome šta jedu i oni koji pretjeruju baveći se ishranom i tako razvijaju niz poremećaja”, rekla je dr Gifing.

Kada je riječ o ortoreksiji kao psihičkom poremećaju, ona može da se podvede pod slične vrste poremećaja, kao što je anoreksija ili bulimija. Uz ime svake od njih javlja riječ nervosa, koja upućuje na psihički poremećaj.

Na pitanje da li takva ishrana može da dovede i do fizičkih problema i bolesti, naša sagovornica kaže da kontinuirano izbjegavanje masnoća, ugljenih hidrata ili crvenog mesa, koje su na većini lista nezdrave hrane, može da dovede do manjka mnogih neophodnih vitamina, minerala, amino-kiselina i slično, što na kraju lako rezultuje nekim ozbiljnijim oboljenjima.

„Mlade majke žele da budu vitke bukvalno dan poslije porođaja, i nerijetko vrlo brzo počinju sa intenzivnim treninzima i svedenom ishranom, ne obazirući se na posljedice”, kaže Ana Gifing i dodaje da često ne biraju ispravnu ishranu za djecu, izbacujući, po njima nezdrave namirnice, često upravo one koje su važne za razvoj i pravilan rast.

Ortoreksičari su vrlo strogi prema sebi. Ako takva osoba ponekad i prekrši sopstvena pravila tako da, na primjer, pojede pola kolača, često će se osjećati krivim i pogrešno će misliti da je naštetila svom organizmu.

Ovaj poremećaj može da dovede i do težih posljedica po zdravlje. Iako je fokus na održavanju zdrave ishrane, što samo po sebi zvuči pozitivno, potpuno izbacivanje određene hrane može da ishranu učini neuravnoteženom i da dovede do pothranjenosti, upozoravaju stručnjaci.