Šta je sindrom mrtve zadnjice? Utrnulost, bol u kukovima i leđima su prvi simptomi

21.01.2025. | 12:45

“Sindrom mrtve zadnjice”, iako ne predstavlja medicinski termin, opisuje slabost mišića zadnjice, posebno gluteusa mediusa, koja može biti uzrokovana prekomjernim sjedenjem.

Dugo sjedenje može dovesti do toga da ovaj mišić postane neaktivan, što može uzrokovati bol i druge probleme u tijelu.

Glavni uzrok ovog sindroma je nedostatak fizičke aktivnosti. Iako nije formalno dijagnostikovan, ovaj problem se odnosi na poremećaje tetive gluteusa mediusa i može biti povezan sa bolnim stanjima u kuku i leđima.

Šta uzrokuje “sindrom mrtve zadnjice”?

Sindrom mrtve zadnjice nastaje zbog slabosti gluteusnih mišića, posebno gluteus medius (mišić zadnjice).

Glavni uzrok je sedentarni način života, kada mišići postanu “lijeni”, što dovodi do bolova u kuku, kičmi i koljenima.

Previše sjedenja može izazvati stezanje fleksora kuka (grupa mišića koji omogućavaju savijanje kuka), čime se opterećuju ekstenzori kuka.

Slabost gluteus medius mišića utiče na stabilnost karlice, što može izazvati bol i nesklad u hodu. Mišići postaju umorni i ne mogu podnijeti opterećenje, što dovodi do bolova i povreda.

Kako se osjeća “sindrom mrtve zadnjice”?

Sindrom mrtve zadnjice izaziva bol u kuku, posebno sa strane, koji može biti hroničan i iscrpljujući.

Osobe sa ovim stanjem često osjećaju umor u kukovima, a bol može podsjećati na bol izazvan ukliještenim nervom.

Kada se javljaju bolovi?

Bolovi se javljaju pri pješačenju, penjanju stepenicama i ležanju na strani. U nekim slučajevima, bol može ometati spavanje.

Bolovi su obično tupog karaktera, a pritisak na područje kuka može izazvati dodatnu nelagodnost.

Koja grupa ljudi je posebno ugrožena?
“Sindrom mrtve zadnjice” najčešće pogađa radnike koji dugo sjede, ali i osobe sa smanjenom pokretljivošću zbog bolesti, povreda ili oporavka od operacije.

Ovo stanje se takođe javlja kod sportista, posebno trkača koji ne praktikuju treninge snage ili vježbe za poboljšanje ravnoteže.

Ovaj sindrom se uglavnom pojavljuje kod osoba srednjih godina, češće kod žena nego kod muškaraca.

Prosječna starost pacijenata je oko 54 godine, a većina ima indeks tjelesne mase koji je u kategoriji prekomjerne težine.

Kako spriječiti “sindrom mrtve zadnjice”?

Nedostatak fizičke aktivnosti može dovesti do ovog sindroma, ali ciljane vježbe koje poboljšavaju ravnotežu mišića, snagu jezgra i pravilnu pokretljivost mogu ga spriječiti.

Dr Tambar savjetuje više kretanja, korišćenje stola za stajanje umjesto sjedenja i svakodnevno bavljenje fizičkom aktivnošću.

Dr Džonson preporučuje vježbe poput preklopa, hoda u preklopu, bočnog podizanja nogu, čučnjeva i iskoraka tri do četiri puta nedjeljno kako bi se ojačali glutealni mišići.

Preklop je vježba koja podrazumijeva savijanje trupa unaprijed dok su noge u ravni, s ciljem istezanja donjeg dijela leđa i zadnjih mišića nogu. Važno je koristiti pravilnu formu kako bi se izbjegli pogrešni obrasci pokreta. Počnite sa 2-3 seta po 10 ponavljanja i postepeno povećavajte opterećenje.

Redovno ustajanje od stola je ključno za zdravlje leđa i kukova.

Preporučuje se podsjetnik da ustanete i pomjerite se ili istegnete svakih 20 minuta.

Kako se liječi “sindrom mrtve zadnjice”?

Liječenje uključuje fizikalnu terapiju, primjenu korikosteroidnih injekcija, terapiju udarnim talasima, a u ozbiljnijim slučajevima, operaciju. Ključ je djelovati odmah jer problem napreduje ako se ne liječi, prenosi Kurir.