Šta obavezno morate znati ako uzimate lijekove za smirenje

26.08.2023. | 09:53

Nepredvidive situacije protiv kojih je se teško boriti, među kojima su gubitak imovine, posla, bolesti, često izazovu brojne tjelesne i psihološke smetnje.

U takvim stresnim situacijama mnogi odluče da olakšanje potraže u tabletama/liekovima za smirenje. Međutim, kao i za sve drugo, i kod tih lijekova važno je dobro se informisati. Zato je dr Đurđica Sivić, specijalistkinja psihijatarica, za N1info.ba odgovorila na nekoliko osnovnih pitanja.

Korišenje tableta za smirenje mora biti kontrolisano

U liječenju paničnih poremećaja, socijalnih anksioznih poremećaja i raznih fobija najčešće se, rekla je, koriste lijekovi anksiolitici (Normabel, Praxiten, Lexaurin, Helex, Xanax…) jer ublažavaju tjeskobu, uzrujanost, napetost i nesanicu. Često se koriste i kod niza somatskih, odnosno tjelesnih tegoba, a kod stomatoloških zahvata djeluju miorelaksirajuće.

To su lijekovi koji se izdaju na recept, a propisuju ih ljekari opšte medicine, bolnički lekari i stomatolozi. To su najčešće, kaže dr Sivić, benzodiazepini (podgrupa ankisolitika).

Ističe da korišćenje anksiolitika, tj. lekova za smirenje, mora biti kontrolisano jer oni brzo smiruju stresno stanje i uvode u san.

Nakon nekoliko sedmica primjene njihova djelotvornost slabi, pa je za isti učinak potrebna veća doza istog lijeka.

Ako nije došlo do poboljšanja kliničke slike nakon kraćeg vremena (četiri sedmice), ljekar treba da uputi svog pacijenta psihijatru na daljnji tretman, objasnila je.

Ipak, činjenica je da se mnogi olako odlučuju na konzumaciju ovakvih lijekova koji su dio mnogih kućnih apoteka.

Da je tako, potvđuje i dr Sivić i dodaje kako novi korisnici ovih lekova informacije dobijaju od poznatih osoba u svom okruženju gdje se najčešće favorizuju pomenuti brzi pomagači.

Međutim, svako prije konzumacije tih lijekova mora biti upoznat i s potencijalnim smetnjama.

Najčešće smetnje korisnici ovih lijekova opisuju kao apstinencijsku krizu, sindrom sustezanja zbog dugotrajne primene anksiolitika, te naglog prekida primene preparata, ali kod kratkotrajne primjene navode i mentalnu zbrkanost, teškoće s pamćenjem, glavobolje, želudačne smetnje i mišićnu slabost, kaže doktorka, uz napomenu da osobe koje koriste anksiolitike ne bi trebalo da upravljaju vozilima jer su često snene nakon primjene, pa im je smanjena koncentracija i koordinacija pokreta.

Posebno se, kaže, ne preporučuje konzumacija alkohola i benzodiazepina, prenosi N1info.ba.

Zašto se ne smijete “snalaziti”?

Iako se radi o lijekovima (tabletama) koji se izdaju na recept, često se dogodi da se ljudi “snađu”, dođu do lijekova i piju ih na svoju ruku. Ti ljudi moraju znati da to može biti i te kako opasno.

Primjena benzodiazepina je često u primjeni kod želje za ‘samoizlečenjem’, te njihova primjena kod ljudi koji imaju depresivni poremećaj dovodi do pogoršanja kliničke slike, zbog predrasuda prema potrebi za psihijatrijskim liječenjem.

Stigma prema psihičkim bolesnicima je dio stava koji je teško opravdati, kaže doktorka Sivić.

Na kraju dodaje kako je dugoročno rešenje svakako konsultacija s ljekarom, psihijatrom, stručnjakom koji se bavi liječenjem smetnji raspoloženja, tjeskobe, anksioznosti, što onemogućava kvalitetno socijalno funkcionisanje.

To je možda i najvažniji savjet koji treba imati na umu ako razmišljate o uzimanju tih lijekova. Obratite se stručnjaku.