Stručnjaci: Imamo godinu dana prije nego što postojeće vakcine prestanu da budu efikasne

14.04.2021. | 17:54

Brojni svjetski epidemiolozi, virusolozi i specijalisti za zarazne bolesti tvrde da svijet ima rok od godinu dana ili i manje prije nego što vakcine prve generacije protiv korona virusa postanu nedovoljno efikasne ili ne počnu da zahtjevaju modifikovane verzije, piše “Gardijan”.

Naučnici već dugo ističu da su potrebni globalni naporni za organizovaniju i bržu vakcinaciju kako bi se na zadovoljavajući način neutralisala prijetnja u vidu kovida-19. Zabrinutost se javlja usljed novih mutacija korona virusa koje se pojavljuju i šire, a od kojih su neke zaraznije, smrtonosnije i otpornije na postojeće vakcine.

Nepovoljnu prognozu koja svijetu daje rok manji od godinu dana podržalo je čak dvije trećine ispitanika u istraživanju koje je sproveo savez Pilps Vaksin Alajans, a koje je uključilo 77 naučnika iz 28 zemalja. Skoro jedna trećina njih rekla je da je vremenski okvir najvjerovatnije devet mjeseci, možda i manje.

Niska stopa vakcinacije u puno zemlja ostavlja otvorenu mogućnost pojave mutacija otpornih na vakcine, izjavilo je 88 odsto ispitanih naučnika.

“Nove mutacije nastaju svakodnevno. Ponekad pronađu nišu koja ih čini ‘uspješnijim’ od njihovih prethodnika. Takve varijante mogle bi efikasnije da se prenose i da potencijalno izbjegnu imuni odgovor stečen prethodnim sojevima”, istakao je Greg Gonzalves, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu Jejl, prenosi “Gardijan”.

“Ukoliko ne vakcinišemo cijeli svijet, ostavljamo otvoren teren za sve više i više mutacija, koje bi mogle da proizvedu varijante koje će biti otporne na trenutne vakcine i biće im potrebne pojačane doze”, dodao je.

Trenutne vrste vakcina koje su dobile hitna odobrenja u različitim dijelovima svijeta su kombinacija starih i novih tehnologija. Posebno je interesantan mRNA pristup vakcinama, kakav koriste kompanije “Fajzer” i “Moderna”, a koji može relativno brzo (u roku od nekoliko nedjelja ili mjeseci) da se prilagodi novim varijantama, ali problemi u brzini proizvodnje i distribuciji predstavljaju kamen spoticanja.

No, ono što je ključan problem jeste da je malo vjerovatno da će ove vakcine postati dostupne najsiromašnijim zemljama, s obzirom da je riječ o skupljim vakcinama koje imaju visoke zahtjeve kada je riječ o skladištenju.

U međuvremenu bogate zemlje poput Velike Britanije i SAD-a već su vakcinisale bar jednom dozom više od četvrtine svoje populacije i obezbijedile su stotine miliona zaliha. Nasuprot tome države kao što su Tajland i Južna Afrika nisu uspjele da vakcinišu ni jedan odsto svog stanovništva. Takođe, neke zemlje tek treba da dobiju prve vakcine.

Većina se uzda u Kovaks program, globalnu koaliciju za nabavku vakcina za siromašne zemlje, čiji je plan da u 2021. dostavi vakcine za najmanje 27 odsto stanovništva zemljama sa niskim prihodima.

“Urgentnost da se populacija što prije vakciniše koju vidimo u bogatim državama, a koje namjeravaju da sve odrasle vakcinišu do ljeta, jednostavno nije održiva na globalnom nivou. Umjesto toga imamo Kovaks koji cilja na možda 27 odsto do kraja godine, ali čak i ako dođe do toga – ni to nije dovoljno dobro”, istikao je Mak Loson, predsjednik pomenutog saveza.

“Gdje je ambiciozni globalni cilj, za koji nam nauka kaže da je neophodan? Mislim da je to ključna stvar, ali mi ne vidimo da za sada postoji takav plan. Ograničena vakcinacija je prilično opasna”, dodao je.