Struka detaljno pojasnila: Zašto je moguće zaraziti se koronom i nakon vakcinisanja
11.01.2021. | 09:32Medicinska sestra iz hitne službe u San Diegu je 18. decembra dobila vakcinu protiv COVID-19.
Sedmicu kasnije bila je pozitivna na korona virus. Ovakve priče postatće sve češće. S vremenom će se mnogi koji su vakcinisani i dalje zaraziti novim korona virusom.
Tokom ispitivanja pokazalo se da je vakcina učinkovita oko 95 odsto – što znači da su neke vakcinisane osobe još uvijek bile zaražene.
Kako i zašto:
Imunitet ne kreće odmah
Potrebno je vrijeme da vakcine izgrade imunitet, a dvije odobrene vakcine protiv korona virusa zahtijevaju dvije doze, u razmaku od nekoliko sedmica, kako bi se osposobio imunološki sistem. Ljudi mogu biti izloženi korona virusu neposredno prije vakcinisanja ili odmah nakon toga, a neće biti vremena da tijelo razvije svoju odbranu, piše CNN. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da je za izgradnju imuniteta “obično potrebno nekoliko sedmica”.
“To znači da je moguće da se osoba zarazi virusom koji uzrokuje COVID-19 neposredno prije ili neposredno nakon vakcinisanja, a da se i dalje razboli”, navode iz CDC-a.
Učinkovitost od 95 odsto za vakcine takođe pretpostavlja neko ugrađeno vrijeme čekanja.
Vakcine možda ne pružaju savršenu zaštitu
Nijedna vakcina nije 100 odsto učinkovita, a proizvođači vakcina protiv korona virusa još uvijek procjenjuju štite li injekcije od svih infekcija ili samo onih koje uzrokuju simptome.
CDC procjenjuje da 40 odsto infekcija korona virusom ne uzrokuje simptome, a ispitivanja vakcina Moderna i Pfizer/BioNTech ispitivala su samo jesu li vakcine spriječila simptomatske infekcije.
Moderna je u decembru saopštila da je američkoj Upravi za hranu i lijekove dostavila podatke koji pokazuju kako je njena vakcina spriječila 2/3 svih infekcija, uključujući asimptomatske infekcije. Za sada CDC preporučuje da ljudi ne pretpostavljaju da su potpuno imuni na infekciju nakon vakcinisanja.
To nije zato što vam je vakcina dala virus
Trenutne vakcine protiv korona virusa ne mogu nikoga zaraziti virusom. Ne sadrže virus.
Umjesto toga, oni nose mali dio genetskog materijala poznat kao glasnička RNA ili mRNA. Upućuje stanice u tijelu da naprave mali komadić materijala koji izgleda poput dijela virusa. Te djeliće, pak, imunološki sistem prepoznaje kao stranog napadača i on počinje stvarati antitijela i imune stanice koje mogu prepoznati i neutralisati virus ako vakcinisana osoba ikad bude izložena.
Imunitet može s vremenom nestati
Niko ne zna koliko dugo će vakcine koje su sada izdane štititi ljude od zaraze. Novi korona virus postoji tek otprilike godinu dana, a završne faze ispitivanja vakcina završene su tek prije nekoliko sedmica. Pfizer i Moderna pratili su dobrovoljce najmanje dva mjeseca nakon njihove druge doze.
Zaštita koju pružaju vakcine s vremenom može nestati, a neke vakcine zahtijevaju pojačanu injekciju godinama kasnije. Na primjer, CDC preporučuje odraslima da naprave injekciju tetanusa svakih 10 godina.
Takođe postoji mogućnost da bi novi koronavirus mogao mutirati na način koji vakcine čini manje učinkovitima. Sojevi virusa gripe neprestano mutiraju i to je jedan od razloga zašto ljudi svake godine trebaju svježe vakcine protiv gripe. Ljekari se nadaju da koronavirus neće mutirati kao gripa. Ako se to ipak dogodi, tehnologija korištena za izradu novih vakcina protiv koronavirusa osmišljena je tako da se lako može prilagoditi.
