Sve više mladih pati od bolova u leđima, šta možemo da učinimo VIDEO

13.01.2024. | 20:58

U većini zemalja oko 80 odsto stanovnika imalo je, bar jednom u životu, problem sa tegobama u leđima. To je veliki javno-zdravstveni problem i mlađih i starijih, a često je uzrok izostanka sa posla, i velikog broja dana bolovanja.

Zbog bola u leđima, liječenje i mirovanje traju od jedne do 12 nedjelja, a nekada i duže. Nekada je potrebno i hirurško liječenje.

„I kod nas i u svijetu, prvi razlog odsustva sa posla je bol u leđima. U prilog tome govori činjenica da trenutno, deset posto svjetskog stanovništva ima problem sa bolom u leđima, to je negdje 600 miliona ljudi. Verovatnoća je da će svaka treća osoba tokom života sigurno imati neku epizodu bola u donjem dijelu leđa“, rekao je dr Slaviša Zagorac, spinalni hirurg i specijalista ortopedije sa traumatologijom na UKCS.

Kaže da ova vrsta bolova uglavnom pogađa radno aktivno stanovništvo što se odražava na životno i radno funkcionisanje. Uzroci bola u leđima su mnogobrojni. Među njima su nedovoljna fizička aktivnost, stres, gojaznost…

„Devedeset posto uzroka bola u donjem dijelu leđa su takozvani mehanički uzroci, i oni se u najvećem broju slučajeva mogu liječiti uspešno, neoperativno, znači konzervativno, lijekovima i fizikalnim terapijama“, kaže dr Zagovrac i dodaje da ipak postoje stanja koja zahtevaju hirurško lečenje, kao što su povrede, tumori i infekcije.

U ambulantama je primjetan sve veći broj mladih pacijenata.

„To su, takoreći djeca, adolescenti, pogotovo ako se radi o deci koja su izložena nekom profesionalnom sportu. Vrlo često, oni odsustvuju sa sporta, i iz škole zbog bola u leđima i vrlo često, taj bol u leđima je takav da zahtijeva malo duže liječenje, što naravno, negativno utiče na raspoloženje te djece, tako da imamo dosta ozbiljan problem“, objasnio je gost Dnevnika.

Beleži se trend povećanja operacija, zahvaljujući savremenoj dijagnostici i savremenim implantima, indikacije su sve šire, i ljudi sve češće i lakše prihvataju operativno lečenje, kao način brzog oporavka.

„Nekada je kod većine ljudi pomisao na spinalnu hirurgiju oduzetost posle operacije. To jeste tako bilo, ali nekada davno, sada više nije tako. Sada je to jedna pouzdana hirurgija koja ima komplikacije kao i svaka druga hirurgija“, istakao je gost RTS-a.

Dodaje da je minimalno invanzivna hirurgija nešto što treba forsirati kad god je to moguće. Ona podrazumeva manja oštećenja tkiva, manji gubitak krvi, brži oporavak, manje lekova i brži otpust iz bolnice.

„Međutim, klasična hirurgija je nešto što je nezaobilazno u nekim stanjima, pre svega kod povreda kičmenog stuba i nestabilnosti sa povredama kilmene moždine, kod tumora, metastaza, infekcija, velikih deformiteta, tu je klasična hirurgija i dalje zlatni standard. Naravno, ako pričamo o bolu u donjem delu leđa, najčešće je diskus početak svega, i uvek se daje sve od sebe da prođe bez operacije, ali postoje protokoli po kome se kaže da ako posle šest nedelja intenzivnih fizikalnih terapija ne dođe do poboljšanja, pacijentu treba ponuditi hirurško lečenje“, objasnio je dr Zagorac.

Dve osnovne grupe pacijenta
Govoreći o problemima sa kičmenim stubom, dr Zagorac je izdvojio dve starosne grupe. U prvu spadaju mladi ljudi od 18 do 35 godina, koji najčešće povređuju kićmu u saobraćajnim nesrećama, a druga grupa je starija populacija, koja takođe često povređuje kičmeni stub, najčešće padom, i uglavnom se povredi, kako doktor navodi, vratni deo kičme.

Doktor Zagorac je govorio i o učešću na međunarodnim stručnim skupovima. Navodi da kolege iz SAD imaju iste dileme kao i domaće kolege.

„Oni možda imaju dostupniju tehnologiju, u smislu robotike i navigacije, ali to nije ključno u lečenju pacijenta. Rezultati našeg lečenja, ne samo KCS, tu je Banjica, VMA, drugi klinički centri u Srbiji, ja sam siguran da možemo parirati“, izjavio je dr Zagorac.

Navodi da su kongresi prilika za upoznavanje industrije u ortopediji: „Mogu da kažem da sve što se pojavi u svetu, mi to tražimo i mi to dobijemo, a u Kliničkom centru su uslovi takvi da zaista možemo da uživamo, i da damo pacijentu najbolju moguću negu“.