Temperatura malo viša od 37 stepeni nije razlog za paniku

08.12.2020. | 22:04

Od kada je objavljeno da je simptom kovida-19 i povišena tjelesna temperatura, mnogi češće kontrolišu stanje na toplomjeru. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ne treba da paničite ako primijetite da je vaša temperatura malo viša od 37 stepeni.

Iako svaka temperatura viša od 37 može da zabrinjava, stvari nisu tako jednostavne i postoje mnogi lični, medicinski i faktori okoline koji utiču na tjelesnu temperaturu i određuju da li je ona kod nekog povišena.

Koncept normalne tjelesne temperature, ne više od 37 stepeni, postavio je sredinom 19.vijeka njemački doktor Karl Vunderlih i taj standard se održao do danas.

Ipak, mnogi ljekari upozoravaju da je normalna tjelesna temperatura raspon, a ne samo jedna brojka i da brojni ljudi imaju temperaturu i višu i nižu od standardne, a osjećaju se potpuno normalno i dobro.

Naša tjelesna temperatura često niža ujutru, a poraste kako se bliži noć. Kod osoba oboljelih od kovida -19 temperatura je bila viša i tokom noći. Kako onda razlikovati normalnu tjelesnu temperaturu od one povišene, koja može ukazivati i na kovid-19?

“Temperatura prouzrokovana kovidom-19 ostaće visoka i neće se snižavati i osjetićete je, dok normalnu temperaturu, koja varira, čovjek uopšte ne osjeti”, rekao je dr Valid Džavejd, načelnik odjeljenja prevencije i kontrole infekcije u bolnici “Mount Sinai Downtown” u Njujorku. Osim toga, groznicu prate i drugi simptomi, poput drhtanja.

Kako provjeriti koja je vaša normalna tjelesna temperatura?

Da biste sa sigurnošću ustanovili koja je vaša normalna tjelesna temperatura, trebali biste da je mjerite tri puta devno, ujutru, popodne i uveče i te rezultate da bilježite nekoliko nedjelja. Na kraju ćete moći da odredite prosječnu temperaturu normalnu za vas za određeno doba dana.

Kada budete znali koja je vaša normalna tjelesna temperatura, biće vam lakše da procijenite vaše stanje i da li je odstupanje od toga znak za odlazak kod ljekara ili ne, prenosi “N1”.

Drugi faktori koji mogu da utiču na vašu tjelesnu temperaturu su i lijekovi poput acetaminofena ili ibuprofena, koji se često uzima protiv bolova, ali i snižava temperaturu.

Protibupalni lijekovi, kao oni koji se koriste u liječenju karcinoma, reumatoidnog artritisa ili lupusa takođe mogu da utiču na vašu temperaturu, zato pročitajte uputstvo koje dobijate uz lijekove, kako biste znali kako će i da li će uticati na vašu temperaturu.

Kako pravilno izmjeriti temperaturu?

Kako biste provjerili ispravnost vašeg toplomjera, temperaturu mjerite tri put zaredom, u razmaku od 10 minuta od svakog mjerenja. Ako rezultati variraju, a vi se i dalje isto osjećate, moguće je da vam treba bolji toplomjer.

Temperatura se može mjeriti kroz kožu, usta, rektum ili pazuh.

“Termometri za mjerenje temperature kroz kožu najlakši su za korišćenje, ali mogu da budu manje tačni od oralnih ili rektalnih termometara”, rekao je ljekar. Što se temperature mjerene pod pazuhom tiče, ona je negdje između.

Tačnost mjerenja može biti uslovljena i okruženjem, pa ako ste usred zime ušli u kuću i počeli sa mjerenjem temperature, normalno je da će u narednih 30 do 40 minuta vaše tijelo biti hladnije i da biste trebali da pričekate bar sat vremena kako biste izmjerili temperturu.

Osim vremenskih uslova, temperaturu oralnim putem ne biste trebali da meritei ni ako ste upravo popili hladno ili vruće piće, pa i u toj situaciji pričekajte 30 do 40 minuta i onda izmjerite temperaturu.

Ako ste primijetili da vam je temperatura nešto povišena u odnosu na dan ranije, a nemate baš nikakvih drugih simptoma, izmjerite temperaturu i sutra.

“Ako se ne događa ništa drugo, temperatura bi preko noći trebala da se vratiti u normalu. Ako se to ne dogodi, trebalo bi da se uradi test na koronavirus, posebno ako su vam se pojavili i drugi simptomi kao što su kašalj, kratak dah, malaksalost ili gubitak čula ukusa i mirisa”, rekao je doktor.