Tri navike koje treba izbjegavati da biste izbjegli nesporazum u komunikaciji

08.03.2023. | 21:53

Nesigurnost, nerazgovjetnost, previše proračunatih rečenica su samo neke od stvari koje mogu ostaviti loš utisak prilikom komunikacije sa drugima. Važno je prepoznati ih, pa zatim postepeno korigovati.

Dobra komunikacija je ključ svakog odnosa sa drugim ljudima u našem životu, od ležernih razgovora sa porodicom i prijateljima, do ozbiljnih poslovnih dogovora i društvenih situacija.

Greške u komunikaciji su česte a ljudsko biće nije isto što i isprogramiran robot koji će uvijek imati besprekoran odgovor na sve. Ipak, previše loših navika može postepeno imati negativni uticaj na tuđe percepcije o nama, našim sposobnostima ili ličnosti.

Tuđa mišljenja ne bi trebalo da su prioritet, ali uvijek postoji vrijeme i mjesto kada je važno pokazati “najbolje lice”, pokazati harizmu i biti dobar sagovornik. Dobro je uporediti sljedeće loše navike u komunikaciji sa sopstvenim govorom i korigovati ih, kako bi se izbegli nesporazumi i ostavio pozitvan utisak na druge:

Nesigurnost

Nesiguran govor ima više pokazatelja. Prvo se može primjetiti u “jačini” glasa. Osobe koje pričaju veoma tiho, nečujno, mogu djelovati nesigurno i skoro uplašeno tokom razgovora s drugima. Pored toga, izbjegavanje kontakta očima, pognuto držanje i prekrštanje ruku (zatvoreni govor tijela) mogu biti shvaćeni na negativan način. Sagovornik može pomisliti da je krivica njegova, zbog nelagodnosti koja se oseća u vazduhu, pa se cijeli razgovor obustavlja i ne ostavlja dobar utisak.

Nerazgovjetnost

Previše spor, brz, tih ili čak previše glasan razgovor se mogu klasifikovati kao nerazgovjetni. Pravilno izdvajanje riječi, akcentovanje slova, pravljenje adekvatnih pauza kada je potrebno i čitati reakcije sagovornika su neophodni za dobru razmjenu informacije i mišljenja. Ako nije jednostavno identifikovati sopstvene greške, možda je dobro napraviti mali eksperiment i snimiti sopstveni glas kao vježba. Tokom slušanja snimka, identifikovanje grešaka postaje lakše, pa samim tim i njihovo korigovanje.

Previše “robotski” razgovor

Praćenje pravila osnovnog bontona u komunikaciji je dragoceno i neophodno za svakodnevni život, ali i tu postoji granica. Savršena komunikacija je ona u kojoj postoji dovoljno formalnog, ali i neformalnog govora. U zavisnosti od sagovornika i situacije, prelazak iz jednog u drugi stil je znak dobre socijalne inteligencije, ali će pomoći sagovorniku da se u isto vreme oseća opušteno, ali i poštovano. Previše proračunatih fraza i rečenica mogu delovati hladno i neiskreno, tako da je najbolje prilagoditi se okolini i pronaći pravi način za uspostavljanje prijatne komunikacije.