Uskoro kreće zimsko računanje vremena: Evo kojeg datuma pomjeramo kazaljke unazad

22.09.2022. | 12:31

Ljetnje računanje vremena koje je počelo 27. marta. završava se u nedjelju, 30. oktobra, odnosno kao i svake godine posljednjeg vikenda u oktobru.

Tada kazaljke časovnika sa 3 treba vratiti na 2 časa, odnosno pomjeriti za jedan sat unazad.

Vrijeme u tri časa u nedjelju, 30. oktobra računa se kao dva časa, u skladu sa Zakonom o računanju vremena.

Ljetnje računanje vremena, čiji je cilj uglavnom ušteda električne energije, kod nas je prvi put uvedeno 27. marta 1983. godine. Od 1995. godine kazaljke na satovima su pomjerane u posljednjoj sedmici septembra, na osnovu odluka koje je donosila vlada, a 2006. je donijet novi zakon u toj oblasti i letnje računanje vremena usklađeno je s Evropskom unijom.

“Službeno vrijeme” u svijetu pojmera se unaprijed u poznu zimu ili rano proljeće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmjena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promenama.

Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućuju uštede u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države, tako da na sjevernoj hemisferi ljetnje vrijeme počinje posljednje nedjelje marta ili prve sedmice u aprilu. Pomjeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, uglavnom na sjevernoj hemisferi.

Da li i kako pomeranje sata utiče na naše zdravlje

Pomjeranje sata za 60 minuta unazad čini se kao poprilično mala stvar, ali ta promjena zapravo može uticati na nas i naš organizam.

To je uglavnom fizički uticaj, ali za većinu ljudi ipak je riječ samo o manjim promjenama.

Kada se ciklus dan noć mijenja, onda se zajedno s njim menja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Tada u tijelu dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, nivo energije i imunološki sistem vezani uz naš telesni sat na koji utiče ciklus dan noć.

Srećom, ako osjetite fizičku promenu, ona će trajati svega nekoliko dana i onda ćete se ponovno osjećati normalno.

Šta može da izazove pomjeranje sata?

• Nemiran san Istraživanja pokazuju da većina ljudi, uprkos tome što su svjesni promjene, idu na spavanje kasnije. Obično je potrebno neko vrijeme za prilagođavanje, a ovaj efekt najgore pogađa ljubitelje spavanja. Puno su veće šanse da će se osoba prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa.
• Smanjena sigurnost u saobraćaju Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači mnogo lakše gube koncentraciju pa su im reakcije usporene. Ako se osjećate neispavano, svakako popijte šolju kafe prije nego što sjednete u auto.
• Pomjeranje sata i srčani udar Studija sprovedena 2014. godine na više od 42 hiljade osoba pokazala je pad broja srčanih udara od 21 odsto u nedjelji nakon pomjeranja sata unazad. Zanimljivo, rizik od iste bolesti raste za 24 odsto kod prelaska na ljetnje računanje vremena.
• Moglo bi vam se popraviti raspoloženje Iako ćete noćas spavali jedan sat kraće, ova promjena ima i jednu pozitivnu stranu. Ljekari tvrde da je izloženost prvim jutarnjim zracima sunca najbolje što se može dogoditi za vaše raspoloženje. Pomjeranje sata većini će omogućiti da zoru dočekaju na nogama i natjerati ih na izlaganje jutarnjem suncu.
• Pad koncentracije Pomeranje sata može da donese manjak koncentracije na radnom mjestu, posebno prve nedjelje nakon pomjeranja sata. Ali, dobra vijest je što će se organizam brzo prilagoditi promeni.