Uznemirujuće otkriće o hrani sa proteinima: “Još ne znamo posljedice po zdravlje”

28.01.2024. | 18:00

Nedavnim istraživanjem hrane bogate proteinima, uključujući plodove mora, svinjetinu, piletinu, govedinu i tofu, otkriveno je da se mikroplastika nalazi u gotovo 90 odsto uzoraka, prenosi B92.

Istraživači iz Ocean konzervatorijuma i Univerziteta u Torontu analizirali su desetak različitih izvora proteina i procenili da prosečni odrasli Amerikanac u sebe unese najmanje 11.000 komada mikroplastike svake godine. Najviše mikroplastike pronađeno je u porciji pohovanih škampi, a slede je porcije biljnih i pilećih nagetsa. Najmanje mikroplastike imala su pileća prsa, lungić i tofu.

Prerađeni proizvodi poput pohovanih škampi i pilećih nagetsa sadrže znatno više čestica mikroplastike po gramu, istraživači su sugerisali da bi izvor kontaminacije mogla biti obrada hrane.

Ovo istraživanje pridodaje sve većem broju dokaza o rasprostranjenosti mikroplastike u prirodi ali i našim tijelima. Do sad je mikroplastika pronađena u vodi, voću, povrću, soli, šećeru, pirinču, mlijeku i pivu. Jedno od istraživanja pokazalo je da prosječna odrasla osoba godišnje u sebe unese 2.000 komada mikroplastike samo putem soli.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila izeštaj istraživanja o uticaju mikroplastike na zdravlje. Međutim, tvrde da je još prerano za donošenje bilo kakvih zaključaka.

“Iako još uvijek ne znamo koje su posljedice po ljudsko zdravlje, ako ih uopšte ima, moramo situaciju shvatiti ozbiljno jer je ovo problem koji ne nestaje sam od sebe. Što više plastike koristimo i bacamo, to će situacija biti lošija”, rekao je Džordž Leonard, jedan od autora studije i glavni naučnik u Ocean konzervatorijumu Washington Post.

Dodaje da ne postoji način da se zaštitimo od mikroplastike ako konzumiramo bilo kakvu hranu. Stručnjaci objašnjavaju kako će se mikroplastika zadržavati u okolini ako ljudi nastave sa korišćenjem plastike koja je dizajnirana da traje.

“Dizajnirali smo te materijale da budu postojani decenijama, ako ne i viekovima, pa se to može smatrati greškom u dizajnu”, rekao je Paul Anastas, direktor Centra za zelenu hemiju i zeleni inženjering na Univerzitetu Jejl.

U međuvremenu ekološki prihvatljivije alternative dobijaju na snazi. To uključuje materijale izrađene od recikliranih morskih trava i algi. Naučnici su takođe otkrili kako pomoću voštanih crva i gljivica razgraditi plastiku prije nego što se razvije problem.