Važno reorganizovati rutine: Kako preživjeti promjenu vremena?
08.04.2022. | 09:10“Kada dolazi do nekih promena, kao što su vremenske, najbolje je da okolnosti učinimo što predvidljivijim. Naše biće predvidljivost tumači kao sigurnost i to je korisno kod svake adaptacije. Kod promene vremena važno je pratiti prognozu, reorganizovati rutine, produžavati boravak napolju, prilagoditi hranu godišnjem dobu i baviti se umerenom fizičkom aktivnošću, koja je povoljna za mentalno zdravlje”, rekla je psihijatar i psihoterapeut dr Irena Đorđević iz Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević”.
Pojasnila je da su meteoropate osobe koje, i kada aktiviraju svoje mehanizme za prilagođavanje, i dalje osjećaju tegobe kada dođe do promjene vremena i da to nisu pogoršanja već postojećih psihičkih problema, nego izolovana stanja.
“Ipak, ono što najčešće možemo primetiti jeste da je reč o ljudima koji inače imaju sklonost ka psihičkim problemima i poremećajima, pa pri promeni vremena dolazi do njihovog pogoršanja. Postoje, sa druge strane, i ljudi koji su osetljiviji na klimatske promene, a ne razviju kliničku sliku afektivnog poremećaja. To može biti slučaj sa onima koji osećaju prolećni umor”, rekla je dr Irena Đorđević i dodala da njegovi simptomi mogu biti pojačan zamor, razdražljivost i pad koncentracije.
Izjavila je da se sezonska depresija i primjetnije psihičke promjene najčešće događaju u prelaznim periodima između jeseni i zime i zime i proljeća.
Nije kiša kriva
Psihijatar i psihoterapeut dr Irena Đorđević smatra da nije sve samo do vremena, već i do toga kakva su naše uvjerenja u vezi sa njim.
“Dobra vest je da na uverenja možemo da utičemo, da ih menjamo i da tako promenimo emocije koje vezujemo za neku pojavu. Ukoliko ne volimo kišu, bilo bi dobro da osmislimo neku prijatnu aktivnost kojom ćemo se baviti upravo kada ona pada. Neka to bude cilj tog dana – kako da nam tada bude lepo i dobro, uprkos kiši. Tako će nam, postepeno, kiša postati milija.”
Kada nekoga pitamo kako je, često ćemo dobiti odgovor: “Kao i ovo vrijeme” ili “Kako ću biti kada je ovakvo vrijeme?”. Đorđevićeva navodi da vrijeme često služi kao paravan za spoznaju i objašnjenje istinskih osjećanja.
“U određenim porodicama se ne govori mnogo o emocijama. Ljudi ne umeju dobro da ih prepoznaju i imaju ‘zabranu’ da ih osećaju i pokazuju, pa neretko to povezuju sa telesnim senzacijama i spoljnim faktorima. Tada kao izgovor mogu da posluže vremenske prilike”, zaključila je ona i naglasila da ne postoje negativne i pozitivne emocije, već da svaka od njih ima svoj značaj, koji je prečica do naših uverenja i promjene, piše RTS.
