Zašto neke organe imamo u paru: Bubrezi, pluća, oči, uši…

03.11.2023. | 21:55

Da li smo svjesni da čovjek može da preživi i bez nekih svojih organa, ili dijela organa? To nisu mali kapaciteti, što znači da se priroda potrudila da nam olakša opstanak.

Jedna od mnogih stvari u vezi sa ljudskim tijelom koje ne cijenimo dovoljno je to što ono ima mnogo rezervnih kapaciteta. Naši organi imaju više ‘rezervi’ nego što će većini od nas ikada biti potrebno, piše d. Robert H. Šmerling, iz „Harvard Health Publishing“.

„Kao da su naša tijela dizajnirana sa idejom da će nam možda zatrebati pomoć u slučaju bolesti ili povrede. I evo u čemu je stvar: kada sve prođe kako treba, rađamo se sa dva zdrava bubrega, a ne samo sa jednim.

A bubrezi nisu jedini primjer. Pa zašto smo „sagrađeni“ od prirodnih „duplikata“? A koji dijelovi tijela mogu da pokvare i da li postoji „zamjena“?

Vjerovatan odgovor je evolucija: rani ljudi sa genetskim sastavom koji je proizvodio organe sa ‘viškom’ kapacitetom bili su sposobniji da prežive, napreduju i razmnožavaju se od vrsta koje nisu bile tako izgrađene. Kao rezultat toga, vjerovatnije je da će se geni povezani sa dodatnim kapacitetom organa – to jest, dva bubrega, a ne jedan – prenijeti na buduće generacije.

U međuvremenu, preci koji nisu imali toliko rezerve možda nisu preživjeli dovoljno dugo da bi se razmnožavali, tako da nisu bili tako uspješni u prenošenju svojih gena. Tokom hiljada godina, ova moć prirodne selekcije dovela je do toga da moderni ljudi imaju „rezervu“.

Djelimična lista organa gdje postoji „rezerva“:

Oči
Možete biti savršeno zdravi sa jednim okom, iako vam možda nedostaje percepcija dubine i šire vidno polje koje imate sa dva.

Čak i gubitak oba oka ne dovodi direktno do lošeg zdravlja, iako sljepilo donosi izazove i utiče na kvalitet života. Pored toga, studije pokazuju da značajno oštećenje vida može povećati rizik od Alchajmerove bolesti.

Uši
Iako nam dva uha omogućavaju da lociramo zvukove iz svih pravaca, gubitak sluha u jednom ili oba uha ne utiče odmah na opšte zdravlje.

Ali, kao i kod gubitka vida, kvalitet života se može smanjiti gubitkom sluha. Kao i kod gubitka vida, nedavne studije pokazuju da ljudi sa gubitkom sluha imaju povećan rizik od razvoja kognitivnih problema.

Crijeva

Relativno veliki dijelovi tankog i debelog crijeva mogu se ukloniti bez mnogo uticaja na zdravlje. U stvari, cijelo debelo crijevo se može ukloniti bez skraćivanja životnog vijeka osobe, iako mogu uslijediti česte dijareje ili drugi simptomi.

Uklanjanje dijela crijeva je relativno česta operacija, kao kod kancera debelog crijeva, i ne skraćuje životni vijek.

Bubrezi
Većina ljudi može savršeno dobro da živi sa samo jednim bubregom. Zato ljudi mogu da doniraju bubreg nekome kome je potreban. Međutim, preostali bubreg mora da radi više, a rizik od budućeg zastoja bubrega se donekle povećava.

Pored toga, povreda, infekcija ili druga bolest koja utiče na preostali bubreg može izazvati otkazivanje bubrega brže nego obično.

Pluća
Kada je potrebno, može se ukloniti cijelo plućno krilo i možete se osloniti na drugo i funkcionisati prilično dobro. Pluća se najčešće uklanjaju zbog tumora, ponekad zbog infekcije ili emfizema.

Jetra
Relativno veliki dio jetre se može ukloniti (pod pretpostavkom da je ostatak jetre zdrav) jer ima toliko „rezervnog“ tkiva jetre i organ ima sposobnost regeneracije.

Da li to znači da su mnogi dijelovi našeg tijela nepovratno potrošni, a neki nisu? Može biti.

Ako razmišljamo samo o preživljavanju, mnoge dijelove tela možemo smatrati potrošnim, ali bismo mogli da preživimo bez slezine, većine jetre, očiju, ušiju, jednog pluća, jednog bubrega i nekih drugih dijelova tijela.

Milioni ljudi širom sveta duguju svoj opstanak upravo ovoj činjenici, a davaoci organa mogu pomoći onima kojima je potrebna i nastaviti normalno da žive, prenosi 24sata.hr.