Zašto su krpelji opasni

06.07.2020. | 19:59

Ne mora se svako ko je inficiran razboljeti, ali opasnost od zaraze se povećava višestrukim i čestim ubodima krpelja.

Krpeljni meningoencefalitis i lajmska borelioza (poznata i kao lajmska bolest) dvije su najčešće bolesti koje krpelji prenose. Ove bolesti se nazivaju bolestima žarišta, jer se krpelji nalaze u određenim zonama.

Virusna bolest

Ne mora se svako ko je inficiran razboljeti, ali opasnost od zaraze se povećava višestrukim i čestim ubodima krpelja. Zato se vakcinacija protiv krpeljnog meningoencefalitisa preporučuje osobama koje zbog posla borave u prirodnim staništima krpelja, kao i izletnicima, kamperima, planinarima, lovcima…

Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest centralnog nervnog sistema. Inkubacija bolesti uglavnom traje od sedam do 14 dana. Kod dvije trećine zaraženih osoba bolest se manifestira simptomima nalik gripi. Ako se razvije upala moždanih ovojnica (meningitis), bolest obično počinje naglo, visokom temperaturom, jakom glavoboljom, mučninom, kočenjem vrata i osjetljivošću na svjetlost.

Upala moždanih ovojnica može prerasti u upalu mozga, a u najtežim slučajevima dolazi do poremećaja svijesti, prestanka disanja i smrti.

Crvena koža

Lajmska bolest je infekcija uzrokovana bakterijom Borreliom burgdoferi. Nakon uboda krpelja infekcija kod čovjeka najčešće prolazi neprimjetno. Kod 70 do 80 odsto osoba pojavljuje se sedam do 14 dana nakon uboda, kao prstenasto crvenilo na koži koje se s mjesta uboda postepeno širi, dok sredina postaje bljeđa. Kožna promjena može biti bolna i praćena visokom temperaturom i povećanjem limfnih čvorova.

Nakon određenog vremena crvenilo spontano nestaje pa ljudi misle da su i problemi nestali. Ali, nakon nekoliko sedmica bakterija se krvlju može proširiti u druge organe. Lajmska borelioza se liječi antibioticima.

Vađenje krpelja

Ako ste uočili krpelja na koži, nemojte ga premazivati uljem ili alkoholom, jer će se ugušiti te će osjećaj ugroženosti ili njegova iznenadna smrt prouzrokovati puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza.

Krpelja ne treba vaditi pincetom, najbolje je otići ljekaru koji će ga ukloniti.

Mjere zaštite

Krpelji najčešće vrebaju u grmlju i visokoj travi stoga koristite šire i prohodnije staze.

Tokom boravka u prirodi preporučuje se odjeća dugih rukava i nogavica, izrađena od glatkih materijala za koje se krpelji teže prihvate. Takođe je poželjno da odjeća bude svjetlija kako bi krpelji bili uočljiviji.

Najbolje je nositi hlače dugih nogavica (uvucite ih u čarape), majice dugih rukava i zatvorenu obuću.

Sredstva za odbijanje insekata (repelenti) mogu pomoći, ali budite svjesni da ne pružaju potpunu zaštitu. Repelenti ne djeluju prema načelu “što više, to bolje” pa se pridržavajte uputa za upotrebu. Nema smisla nanositi ih u prekomjernim količinama ili ispod odjeće nego samo na otkrivene dijelove tijela.

Nakon povratka kući istuširajte se, pregledajte cijelo tijelo (ne zaboravite vlasište) i operite odjeću. Naime, krpelj ne ubode odmah jer traži povoljno mjesto, pa može proći i nekoliko sati prije nego što zabije rilo.

 

Izvor:(Zdravlje u kući)