Značajnija stavka u budžetu građana BiH: Koju vrstu drveta izabrati za ogrev?

26.12.2023. | 14:04

Veliki broj domaćinstava, posebno onih koji žive u porodičnim kućama se grije na drva ili pelet.

U vremenu kada je ogrev jedna od značajnijih stavki u budžetu građana Bosne i Hercegovine, jako je bitno donijeti kvalitetnu odluku o tome koju vrstu drveta ili peleta kupiti za potrebe zagrijavanja prostorija.

Prije svega trebamo znati da se kvalitet ogrevnog drveta cijeni po njegovoj kalorijskoj vrijednosti. To je količina energije po jedinici mase drveta ili količina oslobođene energije tokom potpunog sagorijevanja drveta i izražava se u MJ/kg ili KW/h. Ona opet zavisi od vlažnosti drveta, njegovoj čvrstoći i udjelu kore. Drva je potrebno osušiti na način da imaju maksimalno 20% vlažnosti. Optimalan proces sušenja traje pet do šest mjeseci prije sezone grijanja. Samo dobro prosušena drva imaju dobru kalorijsku vrijednost.

Čvrstoća drveta

Kada je čvrstoća u pitanju, princip je jednostavan što je drvo čvršće (a to se opet mjeri u kg/m3) ono je kaloričnije i duže gori. Na primjer, jedan kubni metar bukve ima za oko 30% veću ogrevnu vrijednost od jednog kubnog metra većine četinara. Jednostavnije rečeno kubni metar bukovog drveta je teži od kubnog metra borovog drveta.

Gustina pojedinih vrsta tvrdog drveta:

Vrsta drveta

Srednja gustina, kg/m3

Grab 750

Bukva 690

Hrast 650

Jasen 650

Breza 610

Smrča 430

Paulovnija 290

Meke vrste drveta kao što su bor, jela, smreka i čempres sadrže određeni procent smole te su niže kalorijske vrijednosti. Mogu se koristiti za potpalu dok se za dugotrajnije grijanje ne preporučuju jer proizvode velike količine dima, prljaju dimnjak i veoma brzo izgore.

Zašto sušiti drvo za ogrev?

Tvrde vrste drveta kao što su bukva, hrast, grab i bagrem su zbog svoje kalorijske vrijednosti najpogodnije vrste za ogrev, dugo drže vatru, daju dobru toplinu i proizvode manje dima.

Ogrevna vrijednost drveta:

Vrsta drveta

Ogrevna vrijednost po 1m3 složenog drveta (kwh)

Bukva 2.100

Grab 2.100

Hrast 2.100

Jasen 2.100

Breza 1.900

Bor 1.700

Omorika 1.500

Jela 1.400

Takođe, sve naprijed navedeno se odnosi i na pelet, to jest ukoliko je pelet većinski sastavljen i izrađen od neke vrste tvrdog drveta on je kaloričniji i bolji za upotrebu.

Hrast i bukva neprikosnoveni

Dakle, za potrebe ogreva najbolje je koristiti dobro prosušena drva visoke kalorijske vrijednosti i sa velikom čvrstoćom. Na našem podneblju neprikosnoveni su hrast i bukva, ali odmah iza njih su grab i bagrem. Takođe, za ogrev sa nešto manjom isplativošću mogu se koristiti breza, jelaha, neke voćne vrste ( šljiva, jabuka…), prenosi Agroklub.