Banjaluka mu se nije odužila: Sjećanje na Đuru Damjanovića

24.02.2024. | 12:27

Tog zimskog dana 2009. godine Đuro Damjanović je, kao i svakog prethodnog, pješačio od Goleša do Banjaluke, od Banjaluke do Goleša, kroz smetove snijega, prelazeći 15 kilometara svakodnevno. Ipak, tog 25. februara nije stigao do kuće, umro je u snijegu na samo par koraka od rodnog ognjišta.

Ovaj veliki banjalučki književnik, koji je pisao o svom rodnom kraju zmijanjskom selu, o svojim zemljacima i njihovom teškom životu preminuo je 25. februara prije 15 godina tamo gdje je i rođen, u Golešima.

Voljeli su Banjalučani Đuru Damjanovića, voljeli su ga i studenti, bio je poseban čovjek, vanrednog duha, a svom gradu je ostavio bogato književno djelo, koje trenutno propada u Golešima. Njegova pisaća mašina i danas je na istom mjestu gdje ju je Đuro ostavio, rukopisi su razbacani na sve strane, pohabani i prekriveni prašinom, prenosi Glas Srpske.

Napisao je Đuro Damjanović pripovijetku “Golimjesto”, koju je objavio 1974. godine, da bi 1977. zbog ovog djela bio kritikovan u tadašnjoj jugoslovenskoj štampi, zbog čega se povukao iz javnog života i odao alkoholu. Zadužio je Banjaluku i bilo bi lijepo da mu se Banjaluka na doličan način oduži.

U čast ovom velikom piscu u sali za promocije “Jablan” Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, u ponedjeljak, od 19 časova, biće održano književno veče pod nazivom “Sjećanje na Đuru Damjanovića”.

Tom prilikom biće predstavljene knjige “Đuro Damjanović – Bibliografija”, u izdanju NUB RS i “Golimjesto”, u izdanju Srpske književne zadruge.

Na književnoj večeri govoriće direktorica NUB RS Ljilja Petrović Zečić, autorka bibliografije Aleksandra Uletilović te profesori Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Duško Pevulja i Ranko Popović.

Aleksandra Uletilović autor knjige “Đuro Damjanović – Bibliografija” istakla je da se po predmetu obrade djelo svrstava u personalne bibliografije, dok po obimu građe u stvari pripada selektivnim bibliografijama.

– Što se tiče obuhvaćene građe, te stepena dokumentarnosti, bibliografija je primarna jer je svaki bibliografski opis urađen prema viđenom materijalu. U izradi ove bibliografije korišćena je dostupna građa isključivo iz fondova NUB RS – rekla je Uletilovićeva.

Prema njenim riječima, ova bibliografija sadrži 543 bibliografske jedinice koje su klasifikovane u nekoliko poglavlja.

Kako je kazala unutar poglavlja bibliografske jedinice složene su hronološki, a zatim po azbučnom redu. Poglavlja od kojih se sastoji bibliografija su Knjige, Poezija i proza u serijskim publikacijama, Radovi objavljeni u antologijama i izborima, Književni prikazi, ogledi i recenzije Đure Damjanovića. Takođe tu su i poglavlja Recepcija djela Đure Damjanovića, Cenzura: poglavlje koje sadrži bibliografske jedinice koje se odnose na tekstove u vezi sa pripovijetkom “Golimjesto”, Intervjui sa Đurom Damjanovićem i In memoriam: poglavlje koje sadrži bibliografske jedinice koje se odnose na tekstove objavljene poslije smrti Đure Damjanovića.

Značaj

Đuro Damjanović autor je brojnih djela, zbirki pripovjedaka, pjesama, romana te knjiga za djecu. Uvršten je u antologiju “Zlatni vek srpskog pesništva 1910/2010” Selimira Radulovića, u kojoj se nalazi 25 najvećih srpskih pjesnika 20. vijeka. Njegova djela uz “Golimjesto” su “Jednodnevni dnevnik”, “Zemunska hronika”, “Negdje nešto pjeva”, “Istočno od neba” i druge.