Bivši predsjednik Srbije i SRJ: Na današnji dan prije 19 godina preminuo Milošević

11.03.2025. | 08:54

Dugogodišnji predsjednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, Slobodan Milošević, umro je 11. marta 2006, prije 19 godina, u pritvorskoj jedinici Tribunala za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

Imao je tada 64 godine. Slobodan Milošević je rođen u Požarevcu avgusta 1941. Roditelji su bili rodom iz Crne Gore. Otac Svetozar, po obrazovanju bogoslov, radio je kao vjeroučitelj i nastavnik ruskog. Majka, koja je poslije razvoda radila kao vaspitačica u srednjoškolskom centru u Požarevcu, bila je izraziti sledbenik vrijednosnog modela koji je donio poratni režim pod vođstvom KPJ, što, izgleda, nije u toj mjeri važilo za oca koji je posle razvoda živeo u Crnoj Gori.

Njegovom političkom opredjeljenju, osim porodičnog naslijeđa, izvjesno je pomogla i emotivna veza iz srednjoškolskih dana, potom brak, sa sugrađankom Mirjanom Marković, koja je imala ozbiljnu ugled u partijskim strukturama kao vanbračna kćerka Mome Markovića, visokog poratnog funkcionera i skojevke Vere Miletić. Njena tragična sudbina u završnom periodu okupacije, po svemu sudeći presudno je odredila Miru Marković.

Završio Pravni fakultet

Slobodan Milošević je Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu okončao krajem 1964. godine. U završnim godinama studija zaposlen je u Univerzitetskom komitetu SK. Bio je učesnik više radnih akcija, još od srednjoškolskih dana. Već u drugom semestru dospio je na poziciju rukovodioca fakultetskog komiteta SK.

Od 1966. radio je Skupštini grada Beograda, a od 1970. u preduzeću Tehnogas. Nadalje, paralelno je gradio karijere u partiji i privredi, da bi u drugoj polovini 80-ih dospeo u vrh politike tadašnje Srbije i Jugoslavije.

Krajem sedamdesetih postaje predsjednik Poslovnog odbora Beogradske banke. Izvijesno vrijeme, bio je predstavnik banke u SAD, u Njujorku. Paralelno, 1980. dospijeva na čelo opštinskog komiteta SKJ Stari grad. Sredinom 1982. postaje član CK SK Srbije, dve godine potom našao se na čelu Gradskog komiteta SK Beograda. Predsjednik Predsedništva CK SK Srbije postaje maja 1986. godine.

Prelomni događaj septembra 1987. godine

Prelomni događaj njegovog života bila je Osma sednica CK Saveza komunista Srbije, septembra 1987. godine. Bio je to potpuni razlaz Slobodana Miloševića iIvana Stambolića, koji ga je prethodno decenijama dovodio na važne pozicije, od Tehnogasa do mjesta predsjednika Predsedništva CK SK Srbije.

Sukob je javnosti predstavljen kao posljedica neslaganja oko metoda kojima bi trebalo rješavati krizu na Kosovu i Metohiji.

Osma sjednica CK SKS bila je zapravo neka vrsta puča u vrhu srpske partije. Maniri i metode koje je Milošević koristio iznenadiće mnoge, posebno stare partijske kadrove. Od tada, koncentrisao je u svojim rukama svu moć na nivou Srbije.

Slobodan Milošević upamćen je po promijeni ustavnog položaja autonomnih pokrajina unutar Srbije, što su njegove pristalice isticale kao veliku zaslugu, iako je veći dio tog posla zapravo prethodno već obavio Ivan Stambolić, ali tiho, kao unutarpartijsko nadmetanje.

Prevratu unutar partije prethodio je boravak Miloševića na KiM 24. aprila 1987. godine, kada započinje njegova šira popularnost nakon istupa na mitingu Srba u Kosovu Polju.

Nadalje, okupljanja nezadovoljnih Srba sa KiM pratila su više političkih akcija Slobodana Miloševića, kako u Beogradu, tako u Novom Sadu, Crnoj Gori. Pokušaji sličnih okupljanja u drugim sredinama, zapadnije, onemogućeni su.

Predsjednik predsjedništva SRJ postao maja 1989. godine

Maja 1989. postaje predsjednik Predsedništva SR Srbije. Na prvim direktnim izborima, decembra 1990. ogromnom većinom glasova izabran je za predsjednika Srbije.

Na osnivačkom kongresu Socijalističke partije Srbije, 27. jula iste godine, izabran je za predsjednika te stranke obrazovane spajanjem dotadašnjeg Saveza komunista i Socijalističkog saveza radnog naroda. Na čelu SPS bio je do smrti.

Na prevremenim izborima, decembra 1992. ponovo je izabran za predsjednika Srbije, a od 1997. do oktobra 2000. godine bio je predsjednik Savezne Republike Jugoslavije.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu objavio je 27. maja 1999. godine, tokom NATO agresije na Srbiju odnosno SRJ, optužnicu protiv Miloševića.

Uhapšen je 1. aprila 2001. godine, a izručen Haškom tribunalu 28. juna iste godine.