Godišnje isporuče 300.000 litara mlijeka: Srđan iz Novog Grada nastavlja porodičnu tradiciju
16.10.2024. | 10:28Dvadestdevetogodišnji Srđan Vejnović iz Male Krupske Rujiške kod Novog Grada, doktorand agronomije na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, nastavlja porodičnu tradiciju i za poljoprivrednu proizvodnju ima ozbiljne planove.
Vejnović je rekao Srni da je iz porodice koja se dugi niz godina bavi proizvodnjom mlijeka, te da su mlađi brat i on već četvrta generacija koja čuva tradiciju, ali se i prilagođava savremenim trendovima.
Brat i on su od malih nogu gledali oca i djeda kako rade, što je većim dijelom i uticalo na odluku čime će se u životu baviti, naveo je Srđan.
GODIŠNJE ISPORUČE 300.000 LITARA MLIJEKA
“Trenutno, na farmi ima 30 muznih grla, a ukupno sa podmlatkom i tovnim grlima brojimo oko 80 komada. Obrađujemo više od 400 duluma zemlje, uz fokus na kvalitet kako bi se obezbijedila zdrava proizvodnja mlijeka”, ukazao je Vejnović.
Godišnje isporuče oko 300.000 litara mlijeka mljekari “Mlijekoprodukt” iz Kozarske Dubice.
Osim ratarske proizvodnje za stočnu hranu, proizvode i integralnu pšenicu za Poljoprivrdnu zadrugu “Agrojapra” iz Donjih Agića kod Novog Grada.
Planovi su proširenje kapaciteta i nabavljanje opreme koja će olakšati rad, a samim tim i život.
“Poljoprivredna proizvodnja iziskuje puno truda i rada. Težimo da olakšamo rad i da ga pojeftinimo, što će na kraju uticati na cijenu proizvoda, u našem slučaju mlijeka”, rekao je Srđan.
VEJNOVIĆI USKORO NABAVLJAJU I POLJOPRIVREDNI DRON
Vejnović je istakao da se trude da idu u korak sa novim tehnologijama i da zato neprestano ulažu u novu mehanizaciju.
“Slobodno mogu da kažem da pratimo svjetske trendove kada je taj segment u pitanju, naravno koliko nam naše mogućnosti dozvoljavaju. Traktor kojim vršimo sjetvu i aplikaciju pesticida i mineralnih đubriva opremljen je autopilot navigacionim sistemom. Uskoro planiramo i nabavku poljoprivrednog drona”, objasnio je Vejnović.
On je istakao da nastoje da iskoriste sve pogodnosti koje su na raspolaganju, prvenstveno subvencije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske i program Vlade Mađarske za nabavku priključne mehanizacije.
“Sve su to mjere kojima se borimo sa problemima, poput niskih otkupnih cijena, velikih inputa, loših vremenskih prilika koje su rezultat klimatskih promjena”, rekao je Vejnović.
Srđan je student doktorskih studija agronomije na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, gdje je bio angažovan i kao saradnik u nastavi. Ova edukacija mu, istakao je, pomaže da bolje razumije savremene tehnologije i inovacije u poljoprivredi, što na kraju primijenjuje i na svojoj farmi.
“Trenutno je, zbog obaveza na Fakultetu, brat `udarna pesnica`. Ja sam tu u sezoni i uvijek kad je dosta posla”, naveo je Vejnović.
STANJE U POLJOPRIVREDI SRPSKE – ZADOVOLJAVAJUĆE
On je stanje poljoprivrede u Republici Srpskoj ocijenio kao zadovoljavajuće i dodao da je evidentno da se broj proizvođača smanjio, a oni koji su odlučili da na ovom putu istraju su ozbiljni farmeri koji mogu da stanu rame uz rame sa evropskim proizvođačima.
“Problemi su brojni i možemo ih posmatrati sa više aspekata. U samoj proizvodnji problemi su sa radnom snagom, problemi sa tržištem i otkupljivačima. Ono što bih izdvojio svakako su niske otkupne cijene, nedostatak radne snage. Spomenuo bih nešto što se ne pominje tako često u javnosti, a to su kreditni izvori koji nisu prilagođeni poljoprivrednicima. Krediti koji su nam dostupni su sa malim grejs periodom, visokim kamatnim stopama i ono najvažnije, imovina kojom raspolažemo i koja služi kao zalog, bankama nije interesantna”, ukazao je Vejnović.
Prema njegovim riječima, dostignut je nivo kad poljoprivrednim proizvođačima trebaju ozbiljna kreditna sredstva za izgradnju većih objekata i nabavku jače mahanizacije.
Vejnović je dodao da mnogo ulažu u mehanizaciju kao neizostavni segment koji nadomješćuje nedostatak radne snage.
KLJUČNO DA MLADI SHVATE VAŽNOST POLJOPRIVREDE I PREDNOSTI ŽIVOTA NA SELU
Srđan je rekao da je trenutno prisutan trend odlaska mladih sa sela i uopšte trend odlaska u inostranstvo, ali da, prema njegovom mišljenju, ove prostore napuštaju i oni kojima to nije potreba, što generalno dovodi do problema sa nedostatkom radne snage.
“Mladima je potrebna podrška da bi ostali na selu i nastavili da gaje porodične vrijednosti. Po meni je ključno da nove generacije shvate važnost poljoprivrede i da vide da je moguće živjeti od poljoprivrede, ali im je potrebna podrška i motivacija. Želio bih da prenesem vrijednosti kao što su posvećenost, radna etika i poštovanje prema prirodi, jer vjerujem da samo kroz te principe možemo graditi održivu budućnost”, istakao je ovaj mladi agropreduzetnik.
Vejnović je napomenuo da je poljoprivredna proizvodnja posao koji, osim što je težak, iziskuje disciplinu, motivaciju, prisustvo i obavlja se svakodnevno, a ne periodično.
“Prednost života na selu je u činjenici da ste sam svoj gazda, možete organizovati rad i sami donosite odluke. To je, ipak, mač sa dvije oštrice jer ne možete okriviti nekog drugog”, rekao je Srđan.
On je ocijenio da jednom kad se zapusti imanje, teško je ponovo sve pokrenuti.
“Ipak, nije nemoguće i mislim da svi koji to žele treba da imaju na umu ozbiljnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Svi koji se odluče mogu to da iskoriste za nabaku neophodnog za početak”, rekao je Vejnović.
MREŽA MLADIH AGROPREDUZETNIKA – PODRŠKA PROMOCIJI SELA I POLJOPRIVREDE
Vejnović je član Mreže mladih preduzetnika i učestvovao je na Konferenciji mladih agropreduzetnika koja je održana u Obudovcu.
On smatra da se mladim poljoprivrednicima pruža jedan vid platforme za učenje, povezivanje i razmjenu iskustava, te da ovakve inicijative pomažu u promociji sela i poljoprivrede, suočavajući se sa izazovima koji stoje pred mladim proizvođačima.
“Mreža mladih agropreduzetnika je organizacija koja pruža podršku mladim poljoprivrednicima. Kroz nju imamo priliku da se povezujemo, učimo jedni od drugih i radimo zajedno na unapređenju položaja mladih u poljoprivredi. Posebno bih istakao da Udruženje, nije samo prilika za razmjenu znanja, već i za promociju naših proizvoda i povezivanje sa kolegama iz svih krajeva Republike Srpske i šire. Ta konferencija pruža platformu za razgovor o izazovima s kojima se suočavamo, kao i o rješenjima koja mogu pomoći da mladi ostanu na selu i nastave porodične tradicije”, rekao je Srđan.
Vejnović je ukazao da je poljoprivreda dio srpskog identiteta i da se, uz podršku zajednice i organizacija poput Mreže mladih agropreduzetnika, mogu stvoriti bolje uslovi za mlade koji žele da ostanu na selu i unaprijede svoju proizvodnju.
“Važno je da se mladima da šansa i podrška kako bi nastavili da grade budućnost svojih porodica i sela, baš kao što to radimo i mi”, poručio je on.
SELO – ZDRAVIJA SREDINA
Srđanova djevojka Maja Drljača iz Novog Sada smatra da je selo mnogo zdravija sredina za odrastanje.
“Upoznali smo se na fakultetu. Moj otac je porijeklom iz Bosanske Krupe i Srđanovo djetinjstvo je bilo usmjereno na mjesta koja sam obilazila sa roditeljima kojima je bilo važno da nas upoznaju sa porijeklom, odakle su nam preci”, navela je Drljača.
Ona je studirala voćarstvo i vinogradarstvo, radila je prvo u konvencionalnoj, a sada u organskoj vinariji.
“Odluka da pređem u organsku vinariju je u skladu sa mojim ekološkim razmišljanjima i zdravijim načinom života. Sada Srđan i ja imamo planove za budućnost”, rekla je Drljača.
Ona je istakla da je geni vuku na selo, u zdraviju sredinu.
“Pogotovo danas kad je život u gradovima prebukiran, ne obraća se pažnja na neke osnovne stvari, a da ne govorimo o zdravlju i zdravoj hrani”, rekla je Drljača.
Maja kaže da ima svoje želje i nada se da će ih zajedničkim radom ostvariti, prije svega razmišlja o malom vinogradu u organskoj proizvodnji, te smatra da ovdje imaju uslove za zatvoren ciklus.
“Stajnjak je najvažniji za bogatstvo zemljišta i mogli bismo da imamo zatvoren sistem”, rekla je ona, te dodala da, osim toga, postoje i ozbiljna razmišljanja o komorama za odležavanje sira.
Ona je napomenula da još radi, a Srđan ima obaveze na Fakultetu.
“Ovdje sam kad mogu, a Srđan je češće u sezoni kad ima posla. Potrebno je razumijevanje, ista smo branša i razumijem da kad su sezonski poslovi – mora se”, navela je ona.
Poredeći život na selu i u gradu, ona je ukazala da se u gradu zbog užurbanosti ne vodi računa kako se živi ni šta se jede.
“Ovdje ima fizičkog umora, ali istovremeno ste u miru, sami sa sobom u prirodi. Razlika je ogromna. Radi se punom parom, svakodnevni su izazovi, ali je mnogo manje stresno. Iako je velika odgovornost, radite za svoju porodicu”, istakla je Drljača.
