Ovo je pravi razlog: Šta se krilo iza misterioznog nestanka Agate Kristi?

12.01.2025. | 17:53

Na današnji dan, 12. januara 1976. godine, svijet je izgubio jednu od najslavnijih književnica svih vremena – Agatu Kristi.

Vjerovatno ste nekada imali priliku da čujete izraz „život ponekad imitira umjetnost“, a odličan primjer ove krilatice je misteriozni nestanak čuvene spisateljice kriminalističkih romana Agate Kristi.

Naime, godine 1926. poznata Engleskinja nestala je na čak 11 dana. To je podstaklo potragu za njom širom zemlje, a nakon panike da je poznata književnica možda mrtva, ipak je pronađena živa, ali bez ikakvih naznaka gdje je bila, jer je navodno patila od amnezije. Mnogi su posumnjali u ovo objašnjenje.

Ostalo je otvoreno pitanje da li je ovo, možda, bio reklamni trik za podsticanje prodaje njenih knjiga? Ili osveta njenom supružniku za preljubu? Niko nikada neće znati sa sigurnošću – možda zato što je ona namjeravala da tako bude.

Agata Kristi se smatra najprodavanijim romanopiscem svih vremena; napisala je 66 detektivskih romana i 14 zbirki kratkih priča koje su zajedno prodate u više od dvije milijarde primjeraka. Taj broj je prevazišla samo prodaja Biblije i Šekspirovih djela. Plodna spisateljica napisala je i „Mišolovku“, najdužu predstavu na svijetu, koja je prvi put debitovala 1952. godine i danas se igra.

Rani život Agate Kristi

Agata Kristi rođena je kao Agata Meri Klarisa Miler 1890. godine u Torkiju u Engleskoj. Njen otac je bio Amerikanac, a majka Britanka. Najmlađa od troje djece, Agata je provela srećno djetinjstvo smišljajući priče, pišući, svirajući klavir i pjevajući.

Nažalost, njen otac je umro kada je imala samo 11 godina, a finansije u porodici su postale problematične. Kao jedan od načina da pomogne, njena majka se nadala da će se njena najmlađa kćerka „dobro udati“ i napredovati u društvenoj klasi kada bude starija. Umjesto toga, Agata se zaljubila u Arčibalda Kristija.

Arči je, kako prenosi Hau Staf Vorks, bio ponosan avijatičar iz niže društvene klase u Kraljevskom letećem korpusu. Ubrzo nakon što su njih dvoje počeli da se zabavljaju, Arči je poslat u Francusku da se bori u Prvom svjetskom ratu. Kad se vratio kući nekoliko mjeseci kasnije, decembra 1914, par se na brzinu vjenčao. Njihovo jedino dijete, Rozalinda, rođena je 1919. godine.

Tokom rata, Kristi je volontirala u lokalnoj bolnici Crvenog krsta i radila u dispanzeru, gdje je naučila mnogo o otrovima, što joj je dobro došlo kad se okrenula pisanju detektivskih romana.

Tokom prvih godina braka, koji su se činili srećnim, Agata je 1920. objavila svoju prvu knjigu „Misteriozna afera u Stajlsu“. To je ujedno bilo i prvo pojavljivanje detektiva Herkula Poaroa koji će uskoro postati slavan.

Priča iza nestanka Agate Kristi

U proljeće 1926. umrla je Agatina voljena majka, što je književnicu potpuno razorilo. Da stvar bude još gora, Arči (koji joj je ranije rekao da ne voli da ima nikakva posla sa bolešću ili smrću) odmah je otišao u London, umjesto da ostane i pomogne supruzi da očisti dom svoje majke u Torkiju.

Agata je naglo postala veoma depresivna, a u narednim nedjeljama se činilo da je na ivici krize mentalnog zdravlja.

U međuvremenu, Arči je iskoristio to vrijeme da započne aferu sa Nensi Nil, porodičnom prijateljicom. Već na ljeto, avgusta 1926. preljubnik je tražio od Agate razvod, ali je ona odbila da mu da. Kristijevi su pokušali da se pomire, ali su se pred kraj godine, 3. decembra, žestoko posvađali i Arči je otišao od kuće za vikend.

Tada je sve krenulo naopako. Negdje te večeri, Agata je ostavila uspavanu Rozalindu kućnom osoblju, a zatim se odvezla u noć. Sljedećeg jutra, njen napušteni automobil otkriven je zaglavljen u žbunju iznad kamenoloma krede. Policija je odmah počela da traga za njom, a njima su se pridružile hiljade običnih ljudi nakon što se preko medija pročulo o spisateljicinom nestanku.

Uskoro su počele da kruže glasine da se Agata udavila ili da ju je Arči ubio. Postojala je još jedna glasina – da se književnica skriva kako bi na Arčija pala sumnja da ju je ubio. Ali, 11 dana nakon nestanka, Agata je pronađena, naravno živa, u hotelu „Harogate Spa“, i to registrovana pod imenom Tereza Nil iz Južne Afrike. Nil je bilo prezime Arčijeve ljubavnice, a Južna Afrika je bila mjesto gdje su Agata i Arči proveli neka srećna vremena.

No, nije sve bilo tako jasno i očigledno kad su je pronašli, jer kada je Arči došao po nju – Agata nije znala ko je on.

Dakle, šta je bio pravi razlog nestanka?

U jednom intervjuu koji je dala na tu temu, Agata je rekla da je pamćenje izgubila slučajno – nešto što se povremeno dešavalo likovima u njenim romanima. Poslije psihoterapije, uspjela je ponovo da rekonstruiše priču o tome šta se dogodilo.

Kristi se prisjetila da je te noći otišla od kuće očajna, razmišljajući o samoubistvu. Nakon besciljne vožnje po selu, slučajno je udarila automobilom u blizini kamenoloma krede i udarila glavom. Izašla je iz automobila i stigla do željezničke stanice, odakle je otputovala u Harogate.

Ona se ni na koji način nije maskirala, niti je skrivala svoj rukopis kada se registrovala kao Tereza Nil. Večerala je u hotelskom restoranu, učestvovala u večernjem plesu i izgleda da nije primjetila novinske članke o njenom nestanku i hajci koja je uslijedila.

Međutim, mnogi, uključujući kasnije biografe, nisu vjerovali da je ona tada patila od gubitka pamćenja, već su se većinski složili da postoji mogućnost da je književnica namjerno isplanirala svoj nestanak.

Ali ima i drugačijih mišljenja. Lusi Vorsli, istoričarka i autorka biografije „Agata Kristi: Engleska misterija“, tvrdi da to nije bila prevara, već ozbiljna epizoda mentalnog zdravlja. U intervjuu objavljenom u BBC-jevom History Edžtra, Vorsli je rekla da vjeruje da je Agata ušla u stanje fuge, odnosno bjekstva.

– Ovo je veoma rijetko stanje i dovodi do toga da izađete van svog normalnog ja i usvojite drugu ličnost, tako da ne morate da razmišljate o traumi koju ste doživjeli u svom realnom životu – objasnila je istoričarka.

– To nije bio pokušaj smještanja njenom mužu prevarantu za ubistvo – tu se radilo o ozbiljnom mentalnom zdravstvenom stanju. A ipak, i dalje se priča kako je bila loša osoba koja je odigrala neku vrstu trika sa svijetom, te da je uradila to da bi podmetnula mužu ili, možda, da bi privukla pažnju medija i prodala svoje romane.

Novi početak za Agatu

Nakon Agatinog povratka, par se na kraju ipak razveo.

Godine 1930. spisateljica se preudala za Maksa Malovana, 14 godina mlađeg arheologa. Agata je sa svojim novim mužem putovala svake godine na bliskoistočna iskopavanja, gdje je postala poznata po svojoj vještini čišćenja pronalazaka sa četkom i kremom za lice. Ona je takođe finansirala njegova iskopavanja.

Brak je bio skladan i njih dvoje su zajedno uživali u srećnim godinama.

Agatini bestseleri „Ubistvo Rodžera Akrojda“, „Ubistvo u Orijent ekspresu“ i „A onda ih nije bilo“, sadrže originalne obrte zapleta koje su od tada beskonačno puta kopirali drugi pisci i scenaristi. Njeno posljednje djelo — iako ne i posljednje objavljeno — bio je „Postern sudbine“, napisan 1973. kada je imala 80 godina.

Nažalost, kvalitet njenog pisanja je opadao, a biografi su uglavnom tvrdili da je razlog za to možda bila demencija. U svom „Kristi“ stilu upravo jedna od knjiga koje je napisala tokom ovog perioda nosi naziv „Slonovi pamte“, koja se usredsređuje na spisateljicu sa gubitkom pamćenja. Kritičari su ovu knjigu kritikovali zbog slabog zapleta i grešaka, ali možda je ona upravo time signalizirala na sopstvenu kognitivnu propast.

Agata Kristi je preminula 1976. godine i sahranjena je u Engleskoj pored svog muža, prenosi Ona.rs.