Stevo se vratio u svoje selo: Počeo sa starim traktorom bez kilme, danas ima sve nove mašine

16.09.2024. | 12:45

Stevo Bogdanović, tridesetčetvorogodišnji poljoprivredni proizvođač iz Gornje Slatine kod Šamca, poziva sve mlade da se vrate na selo, zasnuju poljoprivrednu proizvodnju, formiraju porodice, poštuju tradicionalne vrijednosti i žive od svog rada.

Ovaj mladi čovjek sa Poljoprivrednim fakultetom kojem je nuđen posao u velikom gradu, a vratio se u svoje selo, ističe da grad za njega nikada nije bio opcija.

“Moje selo Gornja Slatina, moja opština Šamac, moja Posavina… Moj posao je ovdje, ovdje pripadam”, kaže Bogdanović.

Stevo je dijete poginulog borca koji je život dao za svoje selo, opštinu Šamac. Odrastao je uz majku i sestru. I majku je rano izgubio, ali njegov djed i stric su bili uz njega, pa je od njih i naučio sve o intenzivnoj ratarskoj proizvodnji.

Ovom proizvodnjom, ali i stočarstvom, Bogdanović se počeo baviti intenzivnije 2013. godine, kada je bio apsolvent na Poljoprivrednom fakultetu.

“Počeo sam prvo skromno sa pet hektara obradivog zemljišta, pa 15, zatim 45 i danas obrađujem 120 hektara. Imao sam i par svinja u tovu. Krenuo sam skromno i radio mukotrpno, ali svake godine proizvodnja je rasla. Uglavnom je to 60 hektara kukuruza, 20 hektara suncokreta, 30 hektara soje i 10 hektara pšenice”, napominje Stevo.

On je vlasnik poljoprivrednog gazdinstva “Bogdanović agrar” i direktor poljoprivredne zadruge “Tera patrija”, a zapošljava dva radnika sa kojima radi.

“Opredijeljen sam da živim ovdje, promovišem ostanak mladih na selu, tradicionalne vrijednosti i porodicu. To me ispunjava i ne bi me zadovoljio bilo kakav drugi posao i da živim u bio kom drugom gradu”, kaže Bogdanović.

On ističe da u posljednjih pet ili šest godina Ministarstvo poljoprivrede intenzivno pomaže poljoprivredne proizvođače, naročito mlađe od 40 godina koji imaju i završen Poljoprivredni fakultet.

“Ministarstvo subvencioniše sa 50 odsto nabavku bilo koje poljoprivredne mehanizacije, bez obzira da li se radi o pogonskim mašinama, traktorima ili priključnim mašinama kao što susijačice, roto-drljače i slično. Bez podsticaja Ministarstva garantujem da nijedan poljoprivredni proizvođač ne bi mogao da bude rentabilan, pogotovo u ovim izazovnim vremenima”, navodi Bogdanović.

On podsjeća da su podsticaji 500 KM po hektaru na pšenicu, 400 KM na uljarice suncokret i soju, te regresirano gorivo od Ministarstva koje se subvencioniše sa 80 feninga po litru na svaki prijavljeni hektar obradive poljoprivredne proizvodnje i površine.

Bogdanović se sjeća i svojih početaka kada je imao jedan stari traktor bez klime “IMT”.

“Sve je teklo polako i teško, ali sada na svom gazdinstvu imam sve nove mašine. Za 12 godina nabavio sam dva nova kombajna, adaptere za različite vrste žitarica, pet prikolica i viljuškar. Nema više mnogo fizičkog rada, ali treba stići odraditi posao na velikim površinama na vrijeme”, kaže Bogdanović.

On ističe da prati nove trendove, koristi nova sjemena i preparate, proširuje poljoprivredne površine koje obrađuje i u narednom periodu će staviti akcenat na skladišne kapacitete i uređaje za sušenje žitarica.