Već dugo predstavlja zagonetku: Da li znate koja je tačna godina rođenja Isusa Hrista
06.01.2025. | 22:55Pitanje godine Hristovog rođenja već dugo predstavlja zagonetku, još od kako je primijećeno da on prosto nije mogao biti rođen nulte godine, ne zato što ne postoji kalendarski već zato što se hronologija ne poklapa. Tačnije, Hrist se nije mogao roditi pre 2.024 godine.
Osnovu današnjeg kalendara postavio je u VI vijeku Dionisije Mali (lat. Dionysius Exiguus), istočnorimski monah “skitskog porijekla”, rođen oko 470. godine u Maloj Skitiji (oko delte Dunava), koji je od oko 500. pa do svoje smrti 544. živio u Rimu.
On je izmislio sistem “godina Gospodnjih” (lat. Anno Domini), ali kako nije imao precizne istorijske podatke, proračune je utemeljio na uporednoj analizi biblijskih tekstova i rimskih istorijskih izvora, napravivši grešku zbog koje se 1. godina ne poklapa s Isusovim rođenjem.
Osnovni problem leži u njegovom zanemarivanju onoga što se već tada znalo o Irodu Velikom, koji je po Mateju bio živ u vrijeme Isusovog rođenja, a koji je umro 4. prije naše ere, što znači da je Isus bio živ 4. prije naše ere, ili plastično rečeno: živ četiri godine prije svog “rođenja”.
Zatim je tu “Vitlejemska zvijezda”, koja je navela Sveta tri mudraca da posjete pastirsku pećinu ili štalu u kojoj je ovaploćeni Bog došao na svijet — ali to već nije Dionisijeva krivica, jer on nije mogao znati ono što znamo mi.
Naime, moderni astronomi su možda identifikovali ovu pojavu, i možda se radi o konjunkciji Jupitera i Saturna u sazvežđu Riba, koja se dogodila 7. prije naše ere; ali opet — ona se dešava svakih oko 20 godina, tako da možda i nije naročito dobar kandidat, jer bi tri mudraca morala već znati za tu pojavu.
Možda je konjukcija Venere i Jupitera iz 2. prije naše ere? Ali ona se ne uklapa sa Irodom smrću. Ili je možda kometa? Ili se možda trebamo okrenuti istorijskim izvorima i kontekstu umjesto što nagađamo u pogledu stvari koje ne možemo znati?
Luka kaže da je Isusov dolazak na svijet povezan s popisom stanovništva rimskog namjesnika Kvirinija u Siriji, koji se desio 6. naše ere, što izaziva još veću konfuziju, jer dramatično odskače, prije svega u odnosu na Irodovu smrt.
Jedno objašnjenje bi moglo da bude, da je Luka taj popis pomiješao sa nekim ranijim; ili da je došlo do greške tokom nekog ranog prepisivanja (Jevanđelje po Luki ne postoji u originalnom tekstu; postoje prepisi treće generacije poslije njega, i nijedan prepis nije u potpunosti istovijetan drugom).
Razlog takvog uvjerenja kod stručnjaka su druge političke i društvene okolnosti pomenute u Jevanđeljima. Najznačnije: Luka veli da je Isus imao oko 30 kada je počeo da propovijeda, i da ga je krstio Jovan Krstitelj, koji je počeo da krsti ljude u Jordanu u 15. godini carevanja Tiberija, što znači 28—29. naše ere.
Iz svega toga se može izvući zaključak da se Isus rodio bliže koncu prvog vijeka prije naše ere (ne kasnije od 1. godine prije naše ere), nego početku prvog vijeka naše ere — u pitanju su nekolike godine, ali o malom broju godina sve vrijeme i govorimo.
Danas vlada slaganje da se to najvjerovatnije desilo u periodu 6—4. godine prije naše ere, ali pitanje ostaje otvoreno za veliki broj istoričara i teologa, pa čak i astronoma; vrlo je vjerovatno da pouzdanu godinu nikada nećemo saznati.
(Ovde možda treba naglasiti da ne postoji više nijedan ozbiljan naučnik i akademik koji negira da je Isus postojao; to je prevaziđena priča iz XVIII—XIX vijeka.)
No dobra vijest je da to i nije suštinski važno, kao što nije važno ni pitanje tačnog dana i datuma, čime se bave antireligijski i antihrišćanski nastrojeni autori, koji ukazuju na potpuno površne stvari u namjeri da diskredituju vjeru i s njom povezani praznik ljubavi i nade, radosti i duhovnog iscjeljenja za 2,4 milijarde ljudi, prenosi Telegraf.
